Tko ne napreduje, nazaduje, moto je Srednje poljoprivredne škole “Matija Antun Reljković” iz Slavonskog Broda. Školu već 25 godina vodi Vlado Prskalo, vjerojatno jedan od najdugovječnijih ravnatelja srednjih škola u Hrvatskoj.

Obrazovanje učenika prema potrebama gospodarstva stalni je cilj škole i ravnatelja Prskala. Školu pohađa oko 1000 učenika u 12 usmjerenja. S upisom učenika nemaju problema jer osnovci masovno hrle u ovu školu.

Škola ima novu zgradu, u kojoj je oko 5000 kvadrata suvremeno opremljenih učionica. Krajem 2013. odobren im je novac za gradnju Centra za biotehnološka istraživanja i razvoj. Riječ je o projektu vrijednom 11 milijuna kuna. U njemu se đaci, između ostalog, bave proizvodnjom ukrasnog bilja, znanstvenim radom, ali i edukacijom za poljoprivredu uz nove tehnologije. Učenici kloniraju sadnice voćaka koje koriste voćari iz cijele Slavonije. Škola je među vodećima u regiji u obrazovanju iz područja poljoprivrede, šumarstva, veterinarstva, ekologije i kemijske tehnologije te prehrane. Postali su i škola mentor projekta zdravog školskog vrta, čiji je cilj promicati pravilnu prehranu u vrtićima i školama. Uzgajaju voće, povrće i cvijeće, a imaju i pčele.
- Preradili smo oko 13 tona jabuka, no proizvodit ćemo i sok od kupine, mrkve, jagode, cikle. I sve to ekološki, bez konzervansa i raznih dodataka - navodi ravnatelj Prskalo. Sve lako prodaju.

Foto: Ivica Galovic/PIXSELL

- Naša škola ima najveći školski vrt te ćemo u suradnji s Ministarstvom zdravlja i Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo provoditi edukaciju i mentoriranje školskih vrtova u drugim školama, procjenjivat ćemo koliko lokalni proizvođači prehrambenih proizvoda sudjeluju u školskoj prehrani, razvijat ćemo partnerstvo između lokalnih proizvođača hrane, prehrambene industrije i škole u cilju izravne nabave hrane po nižim cijenama, osiguravati informacije o lokalnim prehrambenim proizvodima te procijeniti znanje i odnos učenika prema lokalnim prehrambenim proizvodima - objašnjava ravnatelj. Konačni cilj je uvođenje zdravije prehrane u školama kroz edukaciju o školskom vrtu. Europska unija je školi dala više od 40 milijuna kuna, odnosno oko 6 milijuna eura, jer obrazuje vrhunske stručnjake. Novac iz EU fondova su povukli za 20 različitih projekata.

- Prepoznali smo kao škola koja educira buduće stručnjake koji će se brinuti o proizvodnji hrane po najstrožim ekološkim standardima - rekao je Prskalo.

Orijentirana je prema gospodarstvu svojega kraja, pa njezina uspješnost ovisi o zainteresiranosti, potpori i suradnji okoline u kojoj djeluje. U školi se učenici potiču na slobodu stvaranja i poduzetničke ideje kako bi iskoristili prirodno bogatstvo Slavonije. Škola nastoji potpuno individualizirati odgojni proces, koji se odvija u skladu sa sposobnostima svakog učenika kroz mnoštvo kreativnih izbornih te fakultativnih programa.

- Jedina smo škola u Hrvatskoj sa strategijom razvoja do 2024. i svake godine ostvarujemo neki od planiranih projekata. Sva zanimanja u školi vezana su uz razvoj Slavonije, ali s novim tehnologijama, znanjima. Naša je vizija stvoriti školu koja će djeci nakon četiri godine dati znanja s kojima mogu samostalno zarađivati - kaže Vlado Prskalo.

‘Naši đaci mogu preuzeti poslove nakon školovanja’

Foto: Davor Javorovic/PIXSELL

Nakon završetka školovanja naši učenici imaju dovoljno iskustva i prakse da odmah počnu raditi u strukama za koje ih obrazujemo. Ističu to nastavnici Srednje škole Donji Miholjac. Ovu polivalentnu školu pohađaju gimnazijalci, ekonomisti, strojari i poljoprivrednici te svi sudjeluju u zajedničkom projektu Zadruge Celestina, koja je u samo godinu i pol dana postojanja proglašena najboljom u Hrvatskoj.
- Većina učenika koja izađe iz njihove škole uglavnom već ima osigurano radno mjesto - kaže ravnatelj škole Nenad Perić. 

Oni u školi proizvode svoje sireve i brinu se o 60 krava

Foto: Damir Spehar/PIXSELL

Srednja gospodarska škola iz Križevaca jedina je u Hrvatskoj u kojoj učenici sudjeluju u cijelom procesu govedarske proizvodnje, od uzgoja mliječnih krava na farmi, pa do proizvodnje mlijeka i sira u vlastitoj sirani i to po najnovijim trendovima.
Škola raspolaže sa 38 hektara zemlje na kojim se površinama provodi praksa. Najveći dio otpada na površine koje služe u svrhu prehrane goveda na farmi. Dva su hektara pod nasadom jabuka, i vrt u površini od 1,5 hektara na kojemu učenici ratarskog smjera sade sve vrste povrća te ga prate do krajnje prodaje.
- Vrlo bitno je da saznaju kako voće i povrće treba izgledati da bi moglo konkurirati na tržištu. To je životna škola - kazala je Dragica Bužić, dipl. inž. poljoprivrede.