Ustavno pravo je znati od kuda dolazi med na domaće tržište, istaknuli su iz Zelene liste koji, osim pojačane kontrole meda na domaćem tržištu, traže i hitnu zabranu glifosata jer su upravo pčele te koje "plaćaju danak" uporabe glifosata i drugih 'zaštitnih sredstva u poljoprivredi'.
- Prema našim saznanjima, med je proizvod za koji Hrvatska ima kapacitete proizvodnje i za vlastitu dostatnost i za izvoz jer imamo i ekološke, klimatske i ostale komparativne prednosti naspram proizvođača meda iz drugih država. Hrvatski pčelari su sigurno spremni za takvu proizvodnju uz pomoć države i potrošača. Država treba samo raditi velike i česte kontrole, a potrošači shvatiti da ne mogu kupiti med po cijeni manjoj od 50 kuna po kilogramu - poručili su u pismu iz Zelene liste.
Teško je boriti se s uvozom, ali ne i s označavanjem porijekla meda
Poduprli su akciju "Medni doručak" s hrvatskim medom u školama, ali i upozorili da nakon samo godinu dana dolazi pod upitnik jer se, kako tvrde, u Hrvatsku, iako za to nema stvarne potrebe, naveliko uvozi med upitne zdravstvene ispravnosti.
Prema podacima Hrvatskog pčelarskog saveza, samo u prošloj godini u Hrvatsku je uvezno čak 2000 tona meda, a izvezeno 400 tona. Stoga je, kako su istaknuli, izjava ministrice poljoprivrede Marije Vučković da je uvoz meda u prvih šest mjeseci ove godine manji 57 posto u odnosu na lani samo 'kap u moru' problema koji muče 10.000 hrvatskih pčelara, ali i brojne potrošače meda.
Zelena lista zna da je teško boriti se s uvozom, ali s jasnim označavanjem porijekla meda i patvorenjem nije.
Predsjednik Hrvatske udruge senzorskih analitičara meda Dražen Lušić s Katedre za zdravstvenu ekologiju riječkog Medicinskog fakulteta rekao je da je u kolovozu od 60 mjesta gdje se prodaje med uz cestu od Istre do Dalmacije i uz staru Ličku magistralu zadovoljio samo jedan uzorak.
Osim toga, postoji stalan porast priliva jeftinog uvoznog meda, no ne radi se samo o uvozu kineskog meda, koji je postao sinonim za jeftini med na globalnom tržištu, već i drugih zemalja Europe, Azije ili južne Amerike. S obzirom na iskustvo EU s rezuidima u kineskom medu, nerijetko je to i manje kvalitetan med.
Austrija je već zabranila herbicid glifosat
Zelenu listu posebno zabrinjava herbicid širokog spektra glifosat, kojem je dozvola uporabe produljena do 2021., a problem s glifosatom je tim veći jer ne postoji uzorak meda u Sjevernoj Americi koji nije onečišćen tim potencijalno kancerogenim herbicidom za ljude. Stoga je Austrija već zabranila glifosat, pa bi trebala i Hrvatska, ne čekajući EU direktivu do 2021., izvijestili su u priopćenju koje je potpisao predsjednik Zelene liste Nenad Matić.
Napomenuo je i da su doze glifosata (testiranje je tisuću kuna po uzorku) u hrvatskom medu vrlo vjerojatno niže od europskog prosjeka, uz ostalo, zbog manje intenzivne poljoprivrede. To je tek potrebno detaljnije ispitati i onda dobiveni rezultati mogu biti marketinška podrška domaćem medu, a i zaštita naših potrošača, poručio je.
U priopćenju stoji i da su poljoprivredni inspektori u 2018. otkrili da je 10 posto meda krivotvoreno u domaćim trgovinama, a čak trećina se ne smije direktno konzumirati.
Analize su pokazale da u pojedinim vrstama meda nije bio pronađen dovoljan broj peludnih zrnaca da bi se med deklarirao kao med određene vrste bilja (npr. bademov ili kestenov), a kod trećine uzoraka sporna je bila i sama kvaliteta meda.
Konkretnije, u njima je utvrđen sadržaj hidroksimetilfurfurala više od dopuštenog što znači da med uopće nije prikladan za direktnu konzumaciju - već bi na njemu trebala stajati oznaka “med za industrijsku uporabu” te se koristiti samo za kuhanje, pečenje ili kao sastojak u drugim proizvodima. (bs)
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM: