Iznosi koji iz proračuna HZZO-a odlaze privatnim zdravstvenim ustanovama za preglede i dijagnostiku preko uputnice svake se godine povećavaju. Prema podacima HZZO-a koje smo zatražili, 2016. godine je privatnicima na sekundarnoj razini po osnovi osnovnog i dopunskog osiguranja plaćeno zajedno 43,37 milijuna eura (326,8 milijuna kuna), a 2022. godine čak 71,3 milijuna eura (537,4 milijuna kuna). Uzmimo pritom u obzir da je 2022. bila pandemijska godina u kojoj se obavljalo manje pregleda i dijagnostike nego inače, pa je očekivati da je za 2023. iznos još veći. No u HZZO-u nam ga nisu mogli u ovom trenutku dati jer se, kažu, podaci još ažuriraju. Zdravstvene usluge koje prednjače kod privatnika na uputnicu su MR po anatomskoj regiji, CT po jednoj anatomskoj regiji, MSCT koronarografija, PET/CT, hiperbarična oksigenoterapija i postupci potpomognute oplodnje. S obzirom na desetine milijuna eura državnog novca koji se slijeva na račune privatnih klinika, postavlja se legitimno pitanje je li se barem od dijela tog novca moglo kupiti uređaje za bolnice u javnom zdravstvu i ustrojiti timove koji bi na njima radili. U HZZO-u tvrde da u obzir treba uzeti i činjenicu da su cijene zdravstvenih usluga narasle od 2016. do 2022. te da 2016. pojedine poliklinike nisu imale ugovor s HZZO-om, poput Agrama i Radiochirurgije.