Ministar financija Zdravko Marić izjavio je u utorak kako proračunske brojke za prva dva mjeseca ne sugeriraju nikakvo daljnje usporavanje već se stvari odvijaju unutar originalnih očekivanja rasta BDP-a u ovoj godini za 2,9 posto. 

"Prema sadašnjim podacima, mislim da možemo stajati i dalje pri onoj originalnoj projekciji za ovu godinu od 2,9 posto rasta BDP-a", rekao je Marić odgovarajući na novinarski upit kakvo prvo tromjesečje ove godine očekuje s obzirom na usporavanje gospodarskog rasta u zadnjem kvartalu prošle godine. 

Na pitanje novinara kako komentira kritike predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović vezane uz usporavanje rasta BDP-a u zadnjem tromjesečju prošle godine, rekao je da proračunska situacija ne može biti održiva bez održivog gospodarstva.

"Nama je prvi i ultimativni cilj održivost gospodarskog rasta, zapošljavanja i sve što je vezano za to, i fiskus i demografija i mirovinski sustav, zdravstveni sustav, sve to jako ovisi o gospodarstvu", naglasio je Marić odgovarajući na upite novinara nakon svečanosti na kojoj su potpisana tri ugovora s Europskom investicijskom bankom.

Ministar financija ističe i kako je četvrto tromjesečje prošle godine pokazalo da čim domaća potražnja ima malo jači uzlet ne zaostaju puno ni investicije, ali i kako jača domaća komponenta ima refleksije i na uvoznu komponentu. "Dosta visoka uvozna ovisnost hrvatskog gospodarstva i društva vuče i tu ukupnu gospodarsku sliku malo ispod onih samih očekivanja za 2017. godinu", rekao je Marić, poručujući kako stoga treba snažiti domaću proizvodnju i sektore kako bi bili što manje uvozno ovisni te kako bi imali još veću kontribuciju u izvozu u godinama koje slijede. 

Istaknuo je da su u proizvodnom smislu pojedine djelatnosti pokazale svoju otpornost, osobito trgovina na malo, dok je industrijska proizvodnja u četvrtom tromjesečju stagnirala odnosno imala negativne stope u zadnja dva mjeseca. 

"Jedan dio toga krije se u činjenici da smo imali visoki bazni efekt iz  2016., ali to ne treba biti ukupni razlog. To su sve podaci koji nam pokazuju da Hrvatska u ovom trenutku ima stopu gospodarskog rasta od oko tri posto, što je nakon dosta dugog razdoblja recesije sigurno dobro", rekao je Marić. 

Ponovio je kako smatra da je današnja stopa rasta na puno održivijim i zdravijim temeljima nego je bila u predrecesijsko vrijeme.

"Uzimajući u obzir da je potencijal gospodarstva sada ispod tih aktualnih brojki od oko tri posto, mislim da svi skupa trebamo učiniti dodatne napore kako bi potencijal gospodarstva ne samo u jednoj godini, nego i u godinama koje slijede, govorim o srednjem do dugom roku, bio pojačan, a onda ćemo puno lakše rješavati i druga pitanja", poručio je Marić.

Na novinarski upit nije želio detaljnije komentirati plan za Agrokor, napominjući kako je samo na kratko vidio novog povjerenika i njegovu zamjenicu i nije bio na sastanku na kojem su iznošeni bilo kakvi drugi detalji. 

"Oni sami vrlo dobro znaju što je ispred njih, određeni rokovi koji su definirani samim zakonom, tako da vjerujem u puni angažman i vidjet ćemo kako će stvari dalje ići", rekao je. 

Upitan za najavu ministra državne imovine Goran Marić da je država spremna oprostiti dug od 400 milijuna kuna Petrokemiji, ministar financija je istaknuo da je država ozbiljno pristupila procesu oko Petrokemije, jer je riječ o 1.600 zaposlenih, kutinskom kraju te kompaniji koja ima veliku vrijednost i važnost u hrvatskoj poljoprivredi.

Nije želio ulaziti u detalje dok je proces dokapitalizacije i razgovora s potencijalnim strateškim i ostalim partnerima Petrokemije u tijeku.

No, napominje kako financijska slika Petrokemije ne izgleda tako lijepo kao prije nekoliko godina kada su "određeni akteri, koji su tada bili uključeni, odgađali bilo kakve odluke vezane za Petrokemiju te uglavnom posezali za nekim vatrogasnim mjerama". 

"Stremimo jednom sustavnom rješenju problema Petrokemije i njezinih zaposlenika, nadamo se da ćemo u tome i uspjeti. Država će sa svoje strane dati određeni doprinos, vidjet ćemo što će se događati u danima koji slijede", rekao je Marić. 

Upitan za eventualna jamstva brodogradilištima koja očito ne mogu funkcionirati bez potpore Vlade, ministar financija je podsjetio da više od dva odnosno tri desetljeća imamo problematiku brodogradnje.

"Znate i sami kako smo reagirali u slučaju vezano uz Uljanik, lani smo dali zadnju subvenciju iz samog proračuna i tada smo okarakterizirali da se nadamo  da je to bilo završno. Međutim, evidentno je da je problematika brodogradilišta i dalje na stolu, tako da ćemo se i s problematikom Uljanika, odnosno Brodosplita i svih ostalih morati i dalje nastaviti baviti. Jer svi su prošli daleki put restrukturiranja i u konačnici država je izašla iz njih i u najvećem dijelu oni su pod upravljanjem privatnih igrača. Međutim, evidentno je da određeni iskoraci koji su napravljeni možda neće biti u potpunosti dovoljni", rekao je ministar financija, dodajući da će preko resornog ministarstva pratiti razvoj te problematike.