Kad u siječnju 2021. godine, takav je plan, proradi LNG terminal u Omišlju na Krku, i potrošači plina će na svojim računima početi plaćati S.O.S. naknadu za održavanje terminala. Kućanstva ta naknada neće stajati više od 35 kuna godišnje.
Tako potrošače tješe u LNG-u Hrvatska, tvrtki koja vodi ovaj projekt. Terminal je, naime, zasad nerentabilan jer su se za njegov zakup javili samo INA i HEP, a nitko od susjednih zemalja ili zemalja zapadne Europe. Sve dok se kapaciteti u Omišlju dovoljno ne popune, gotovo polovicu troškova terminala pokrivat će potrošači plina.
Budući da ga troši oko 600 tisuća kućanstava, a svako će plaćati oko 35 kuna, godišnje će sva kućanstva LNG terminal održavati s 21 milijun kuna. Vlada pregovara s Mađarskom o njihovu ulasku u terminal, vlasnički i kroz zakup, pa ako do toga dođe, potreba za S.O.S. naknadom bi bila ukinuta. Zakupljeno treba biti 1,1 milijarda kubika kapaciteta, a sad je iznajmljeno samo pola milijarde od ukupno 2,6.
Naknade naše svagdašnje
Hrvatski potrošači različitim naknadama održavaju i druge sustave. Primjerice, na računima za struju plaćamo naknadu za obnovljive izvore energije - privatne vjetroelektrane, solare, bioenergane i slično. Naknada stoji deset lipa po potrošenom kilovatsatu struje. Tako će potrošač za potrošenih 200 kWh platiti 70 kuna, mrežarinu 60 kuna, a još će 20 kuna dati za naknadu. Kad se pribroji PDV od 13 posto na električnu energiju, račun će biti oko 170 kuna. Novcem prikupljenim od naknade za “obnovljivce”, država od vjetroelektrana i drugih izvora skuplje otkupljuje struju.
Na računu za plin u Zagrebu će potrošač Gradskoj plinari platiti, redom, trošak nabave plina, distribucije, opskrbe, ukupno 0,24 kune po kilovatsatu, bez PDV-a, a onda i fiksnu mjesečnu naknadu od 10 kuna za “trošak distribucije” te još kunu za “trošak opskrbe”.
Visoki fiksni troškovi
HEP-Toplinarstvu će potrošač centralnoga grijanja u Zagrebu, Zaprešiću i V. Gorici platiti trošak energije, distribucije, zatim opskrbe i još, ako su spojeni na zajedničko mjerilo toplinske energije, “naknadu za djelatnost” koja stoji od pola kune do 0,69 kuna po četvornome metru stana.
Na računu za vodu potrošač će u Zagrebu platiti uslugu opskrbe pitkom vodom, zatim odvodnju, uslugu pročišćavanja, a onda platiti i “naknadu za korištenje voda” i “naknadu za zaštitu voda”, plus još tri naknade za razvoj. Ukupni varijabilni dio računa iznosi nešto više od 15 kuna s PDV-om po potrošenom kubiku vode. Povrh toga, platiti treba fiksni dio cijene od gotovo 19 kuna.