Palme mogu doživjeti nekoliko stotina godina i mogu se oduprijeti čak i tsunamiju. No kao u basnama, problem im stvaraju ona najmanja živa bića, kukci, kakvi su se posljednjih godina nastanili u Opatiji, poznatoj po tim stablima. Tad mora intervenirati čovjek, u ovom slučaju magistar agronomije Luka Čotić iz tvrtke Agrobiotest iz Koprivnice, koji sa svojom ekipom radi na suzbijanju malih "zločinaca" podrijetlom iz Argentine i Urugvaja, koji uzrokuju njihovo sušenje i odumiranje. Foto: Goran Kovacic/PIXSELL - Riječ je o drvotoču i crvenoj pipi. Prvi je leptir južnoameričkog podrijetla koji je u Hrvatskoj prvi put detektiran 2011. Najčešće napada palme vrste Trachycarpus foruteni, odnosno žumare. Prelazi i do 50 kilometara u potrazi za novim domaćinom, gdje će u krošnji odložiti i do 200 jajašca - objašnjava Luka, doktor za palme.

Od jedne do dvije godine one se razvijaju u ličinke, koje potom prodiru u deblo uzrokujući veliku štetu. Palma je u konačnici osuđena na smrt. Drugi problem je kornjaš koji rilom kopa unutrašnjost debla, a obožava palmu Fenix, široko rasprostranjenu po cijelom Jadranu. Oba nametnika teško se detektiraju, no njihova prisutnost na opatijskom području uočena je još 2014., kad su se pojavili prvi simptomi njihova sušenja. Zalijevali su ih insekticidom, no deset posto ih je svejedno odumiralo.

U međuvremenu se pojavila nova, inovativna metoda injektiranja ekološki prihvatljivog insekticida u deblo palmi koje nema nikakvog štetnog djelovanja na okoliš.

- Dosadašnja tehnologija zalijevanja i zašpricavanja pokazala se dosta učinkovitom, no osim nekih nuspojava, nije ekološki prihvatljiva. Preparat prodire u tlo gdje se teško razgrađuje i šteti okolišu te ga treba ponavljati. Nova tehnologija injektiranja insekticida funkcionira tako da se palmino deblo u kasno proljeće buši do dubine od nekoliko centimetara. U rupe se injektira insekticid koji se širi prema krošnji te se tako truje larva drvotoča. Rupice se potom začepe drvenim čepićima, a metodu je potrebno izvesti samo jednom godišnje - kaže stručnjak.

Foto: Goran Kovacic/PIXSELL

Metoda se do sada pokazala vrlo učinkovitom, što su potvrdili mnogi slučajevi cijepljenja stabala po Dalmaciji, Istri, Kvarneru i otoku Krku. Nekad je, dodaje, potrebno provesti i tzv. dentokirurgiju.

- Riječ je o postupku manualne intervencije posebnim alatima kojima se režu oboljeli listovi prošarani točkicama, što je ujedno i prvi znak oboljenja palme. Čisti se zaražena kruna od nezdrave srži. Naime, palma ne može, kao i ostala stabla, sama zacjeljivati svoje rane i kada nametnici naprave rupu i pojedu meristem (krošnju). Stari listovi kržljaju i guše izbacivanje potencijalno novih. Tada sanitacijskim rezom skidamo te oštećene dijelove i dajemo zraka krošnji da može normalno disati i obnoviti se - objašnjava majstor za sprječavanje odumiranja palmi.

Opatijski parkovi u svom programu održavanja brinu za zdravlje 310 palmi, no na području cijeloga grada ih je daleko više, ne uzimajući u obzir privatne vrtove/okućnice za koje su vlasnici emotivno vezani i teško se opraštaju od svojih dugogodišnjih, iako bolesnih stabala.

Unatoč tome, apeliraju iz grada, vlasnici trebaju intervenirati kako bi se suzbilo širenje štetnih nametnika. Osušena stabla treba srušiti i primjereno zbrinuti, najbolje u stroju za mljevenje drvenog materijala kako bi se mehanički uništio kukac i spriječilo širenje zaraze.

Sve ugrožene gradske palme pak navedenom metodom injektiranja planiraju se cijepiti idućeg proljeća.