Godinama su znanstvenici upozoravali, a sada se obistinjuje  – zbog klimatskih promjena svijetu prijeti nestašica kave i rast njene cijene. Već drugu godinu za redom dva milijuna poljoprivrednika iz središnje Amerike koji žive od uzgoja kave, trpe urode koji su 30 posto slabiji od uobičajenih. Obitelji stotina tisuća tamošnjih poljoprivrednika počinju trpjeti vrlo ozbiljnu glad, a za sve one za koje svjetske brige prestaju u trenutku kad se naruči kratka kava s čašom vode na štekatu, informacija postaje zabrinjavajuća kad doznaju da zbog loših ovogodišnjih uroda kave, burze predviđaju da bi njena cijena ubrzo mogla porasti i za 70 posto.

Razlog panici je hemileia vastatrix, vrsta gljivice koja napada nasade kave arabice, koja pak čini čak 80 posto sve svjetske proizvodnje kave. Riječ je o bolesti koja se u istočnoj Africi pojavila još prije 150 godina i koja se ne može razvijati ukoliko se na području na koje se proširila temperatura tijekom godine u nekom trenutku spušta ispod 10°C. To je i osnovni razlog zašto su se plantaže kave u, primjerice, Nikaragvi spontano smjestile isključivo iznad 1300 metara nadmorske visine. Tamo su zime svježe, a klima je suha. Tamo je uzgojen kavenski raj, čiju je kataklizmu spomenuo i posljednji dokument UN-ovog Međunarodnog panela za klimatske promjene (IPCC). U dokumentu IPCC navodi da će povećanje globalne temperature od 2°C u većini mjesta na svijetu onemogućiti uzgoj kave.

Slučajno točno toliko iznosi porast prosječne temperature na Zemlji za koju klimatolozi smatraju da bi nakon njega nastupili takvi poremećaji u klimi nakon kojih više ne bi bilo moguće vratiti stvari na staro. Čak ni ukoliko bi se svijet sasvim odrekao fosilnih goriva i ispuštanja CO2 u atmosferu. IPCC je posebno istaknuo aktualne suše u Brazilu, a tu su još i procjene o čak milijardu dolara direktnih šteta po poljoprivredu u posljednje tri godine od Meksika do Perua. To je impozantna brojka, ali i tek vrh sante leda, jer se oko kave vrte milijuni radnih mjesta diljem svijeta i jako ozbiljan biznis.

Nekako usporedo s objavom IPCC-a o utjecaju klimatskih promjena na cijene kave, u Bijeloj kući je viđeno ni manje ni više nego izaslanstvo Starbucksa, svjetske kompanije koja se bavi prodajom kave i koja drži najveći lanac prodavaonica u kojima se prodaju napici od kave. Razlog posjete menadžera Starbucksa Bijeloj kući naravno da je bilo to da upozore administraciju Baracka Obame na katastrofalne posljedice klimatskih promjena po njihov biznis, kao i na to što SAD praktički nema razrađenu strategiju smanjenja emisije stakleničkih plinova, te za popravljanje štete. SAD je drugi najveći zagađivač Zemljine atmosfere sa 15,72 posto plinova, a sve donedavno je bio uvjerljivo najveći, što znači da je ta zemlja daleko više od ijedne druge dovela do klimatskih promjena. Prva je Kina, a treća je EU, koja je uvjetno rečeno država koja u svijetu pokušava najviše učiniti za prelazak na obnovljive izvore energije iz sunca, vjetra, mora, biomase itd. Kina sa svoje strane unapređuje tehnologiju fotonaponskih solarnih panela i čini neke krupne korake.

SAD je pak u nekoliko navrata vrlo intenzivno uništavao nastojanja članica UN-a da postignu makar minimalni konsenzus oko klimatskih promjena. Jedna je od četiri države svijeta koja nije htjela potpisati čak ni puki Protokol iz Kyota.

Što se krize s kavom tiče, klimatske promjene su tek okidač za pravi domino efekt koji bi mogao dovesti do nestanka te kulture iz srednje Amerike. Toplim vremenom najviše su pogođeni Gvatemala, Honduras i Nikaragva. U Nikaragvi, primjerice, direktno egzistencijalno o prinosima kave ovisi čak trećina od 750.000 radno aktivnih građana. Kava toj zemlji donosi punih 20 posto BDP-a, pa kad svjetska organizacija Oxfam upozorava da su klimatske promjene na tom području borbu protiv gladi i siromaštva unazadile za nekoliko desetljeća, postaje jasno da prijeti potpuni raspad ruralnog života u tom dijelu svijeta.