Natječajna dokumentacija koju su za proširenje i adaptaciju splitskog aerodroma podnijeli zagrebačka Tehnika i slovenski Kolektor ima nekoliko tisuća stranica. Na njima su se, uz hrvatski tekst u kojemu je čak 5500 stavki troškovnika, potkrale tri slovenske sintagme/titule: “Sektor za trgovinsko bančinštvo, Oddelek za garancijske posle”, kao potpisnice jamstva navedene su “namestnica direktorice in vodja oddelka” i “direktorica sektorja”, dok je umjesto riječi “spomenutog” ostala riječ “pomenutog”.
Bilo je to dovoljno, otkrio je T-portal, da Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave poništi odluku Zračne luke Split koja je posao, zbog najpovoljnije ponude, dodijelila zagrebačkoj Tehnici i slovenskom Kolektor Kolingu. Odluka Zračne luke donesena je nakon žalbe Kamgrada i Viadukta iz Zagreba te KFK Tehnike iz Dugog Sela koji su imali drugu najbolju ponudu (Kolektor i Tehnika posao su ponudili izvesti uz cijenu od 339 milijuna kuna, dok su Kamgrad, Viadukt i KFK Tehnika ponudili izvođenje posla za 346 milijuna kuna).
Komisija je zaključila da ponuda ne zadovaljava zakonski propisane uvjete jer nije napisana na hrvatskom jeziku. Zračna luka Split mora sad provesti ponovni postupak odabira izvođača radova. Upućeni očekuju da posao dobiju izvođači okupljeni u konzorcij oko Viadukta. Postupak će se, misle upućeni, otegnuti barem mjesec dana, ako ne i dulje.
- Postupak je u tijeku i ne namjeravamo ga komentirati. Potpuno poštujemo proceduru i Zakon o javnoj nabavi te ćemo donijeti novu odluku, a primarni cilj nam je da što prije dođemo do izvođača i započnemo s radovima - rekao je tportalu Pero Bilas, pomoćnik direktora Zračne luke Split.
Posao je golem. Splitska zračna luka obnovit će stari putnički terminal, ali će dobiti i novih 35.000 četvornih metara, kolika će biti i površina vanjskog parkirališta. Bit će sagrađen i most koji će spajati parking i terminal, okolne ceste također će biti “popeglane” i sređene, kao i svi prostori na aerodromu. Kapacitet splitskog aerodroma povećao bi se na 3,5 milijuna putnika godišnje.
To je dobra investicija jer splitski turizam raste po dvoznamenkastim godišnjim stopama. No nije sasvim sigurno kakav će biti daljni tijek događaja. Hoće li Tehnika i Kolektor predati ovaj veliki posao - najveću investiciju u povijesti splitske zračne luke - bez borbe? Hoće li ići na sudska vještačenja kako bi dokazali da su četiri slovenske fraze - u stvari tri, jer u ovoj zemlji svatko zna značenje riječi “pomenutog”, kao i “spomenutog” - nedovoljne za proglašavanje cijelog dokumenta nehrvatskim? Slovenski Kolektor koling nije od jučer u Hrvatskoj. I nije prvi put da gube dobiveni natječaj.
Ova tvrtka dala je najpovoljniju ponudu i za dovršetak radova na rekonstrukciji Kneževe palače u Zadru, koju je Grad Zadar raspisao u veljači ove godine, no i ona je odbačena jer nisu bile ispunjene sve stavke troškovnika. Kakva će biti reputacija naše zemlje, odnosno investicijske klime u njoj nakon što ovaj slučaj postane međunarodno poznat, nije sigurno, ali bolja svakako neće.