Akcija PN Uskoka u petak ujutro i stavljanje ministra zdravstva Vilija Beroša na listu svojih sumnjivaca samo je još jedna u niz protiv HDZ-ovih, odnosno ministara u Vladi Andreja Plenkovića.
A do sada se već morao riješiti više od 30 suradnika.
Naime, prošla afera u Vladi bila je prije manje od godine dana kad je stolac morao napustiti ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović. Smijenjen je zajedno sa savjetnikom u kabinetu ministra Juricom Lovrinčevićem nakon što su objavljeni transkripti snimki u kojima Lovrinčević s novinarom Marinom Vlahovićem dogovora isplate za reklamne kampanje Mreži TV. Ministar Filipović je 'jubilarni' 30. ministar kojeg je Plenković maknuo iz Vlade.
U prvom mandatu HDZ je sklopio zajedništvo sa strankom Most, ali ta 'ljubav' nije bila dugog vijeka. Već 2017. godine na sjednici Vlade pred kamerama Plenković je zatražio papire za razrješenje tri Mostova ministra. Naime, tri Mostova ministra nisu odbacila prijedlog oporbe za izglasavanje nepovjerenja ministru financija Zdravku Mariću, što je premijera jako razljutio pa su odmah 'šut kartu' dobili Vlaho Orepić, ministar zaštite okoliša i energetike, Ante Šprlje, ministar pravosuđa, i Slaven Dobrović, ministar zaštite okoliša i energetike. Nešto kasnije Vladu je samovoljno napustio i Mostovac Ivan Kovačić koji u trenutku spornog glasanja nije bio na sjednici. Pavo Barišić obnašao je funkciju ministra obrazovanja, koju je napustio 2017.
No već godinu poslije, 2018., uslijedile su prve velike ministarske afere.
Prva je stigla ona imena Borg koja je fotelje koštala ministricu gospodarstva, malog i srednjeg poduzetništva Martinu Dalić. Na njezino mjesto tada dolazi Darko Horvat koji je u srpnju 2020. godine promijenio resor te postaje ministar gospodarstva i državne imovine. Međutim, u veljači 2022. godine Horvat za vrijeme obnašanja dužnosti je priveden u istražni zatvor u Remetincu.
U toku tog prvog mandata otišlo je 15 ministara. Dakle na 20 ministarskih mjesta promijenilo se 35 ministara. Tehnički, promijenilo se 38 ministara, ali su Tomislav Čorić, Marko Pavić i Lovro Kuščević usred mandata mijenjali resore.
U srpnju 2019., nakon što su ostavke opterećeni imovinskim aferama dali prvo Lovro Kuščević, a potom i Goran Marić, došlo je do rekonstrukcije Vlade u kojoj se Plenković riješio i aferama opterećenih Gabrijele Žalac i Tomislava Tolušića te Nade Murganić kojoj se pripisivala nesposobnost za vođenje složenog resora socijale.
Pola godine kasnije ministar zdravstva Milan Kujundžić smijenjen je zbog afera s nekretninama. Prije samih izbora 2020., ostavku je dao i ministar obrane Damir Krstičević. Na njegovo mjesto došao je Mario Banožić koji je sada, pak, razriješe dužnosti nakon što je skrivio prometnu nesreću u kojoj je poginuo 40-godišnji Goran Šarić.
Puno se ministar mijenjalo i na poziciji demografije, obitelji, mladih i socijalne politike. Nakon smjene Nade Murganić na to mjesto došla je Vesna Bedeković koja je nakon izbora 2020. nestala s političke scene. Umjesto nje došao je Josip Aladrović koji je na kraju 'izletio' zbog toga što ga je istraživao USKOK, a njega je onda zamijenio aktualni Marin Piletić.
Zbog afera u srpnju 2019. godine odlazi i potpredsjednik Vlade i ministar Tomislav Tolušić, te ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac. Tolušića tada zamjenjuje Marija Vučković, a Žalac Nataša Tramišak.
Krajem travnja 2022. Plenković je napravio manju rekonstrukciju Vlade. Na mjesto Borisa Miloševića, potpredsjednika Vlade opterećenog istragom USKOK-a, došla je također iz redova SDSS-a Anja Šimpraga. Otišao je Tomislav Ćorić, ministar gospodarstva i održivog razvoja, kojega je zamijenio sad već smijenjeni Davor Filipović, a smijenjen je i već spomenuti Josip Aladrović.
Premijer je smijenio i Ivana Paladinu, opterećenog aferama. Na njegovo mjesto ministra prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine došao je Branko Bačić.