Ističe moratorij na ovrhe donesen zbog koronakrize. Kod javnih bilježnika je oko 190.000 prijedloga za ovrhu, no to ne znači da će u ponedjeljak odmah biti blokirano 190 000 računa.
- Oni će tek početi s donošenjem rješenja o ovrsi. To ne znači da će sva rješenja doći u Finu. Postupak kod bilježnika se provodi tako da kada bilježnik donese rješenje o ovrsi on ga prvo dostavlja ovršeniku koji na njega može prigovoriti. Ako ovršenik ne smatra da je dužan on ga može osporiti i tada će se postupak nastaviti u parnici. Tek ako ovršenik ne uloži prigovor rješenje može postati pravomoćno i tek tada se može dostaviti u Finu na naplatu - rekla je savjetnica Uprave u Fini Vinka Ilak u emisiji Hrvatskog radija U mreži prvog.
Preporuka je da kada ovršenici dobiju obavijest od Fine da se provodi ovrha probaju stupiti u kontakt s vjerovnikom i dogovoriti način otplate duga kako bi spriječili daljnju ovrhu. No negdje dolazi do propusta jer određen broj građana nije dobio obavijest o tome da ih se ovršuje.
- Svaki građanin koji sumnja može u svakom trenutku dobiti podatke od Fine osobno u poslovnici ili pute eGrađani jer je Fina podigla aplikaciju eBlokade - objasnila je Ilak.
Ovrhe će ići u tri faze, po 60 000 slučajeva u svakoj.
- Potpunim zatvaranjem gospodarstva i Hrvatske zbog straha od pandemije odlučili smo se na moratorij na 3 plus 3 mjeseca. Sada smo se naučili živjeti s virusom. Da smo nastavili s moratorijem nakupio bi se još veći broj ovrha onda bi se dogodili da početkom 2021. imali još veći broj ovrha - rekao je državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave Josip Salapić.
Prva faza ide od 19. listopada i u nju spadaju ovrhe koje nisu provedene do prije moratorija na proljeće. Druga faza kreće 20. studenog za prva tri mjeseca i treća 20. siječnja za druga tri mjeseca moratorija. Najavljene su i nove izmjene zakona o ovrhama.
- U zakonu ćemo donijeti kako je javni bilježnik biti obvezan obavijestiti ovršenika o dugu. Ovršenik će imati rok od 15 dana da razmisli je li to njegov dug, je li to plaćeno ili nije, ili će osporavati dug. Ako se odluči platiti neće imati nikakvih ovršnih troškova niti postupka. Ako kaže da nije dužan onda ide u parnicu. Dakle, sud se u to uključuje i on odlučuje o vjerodostojnosti traženja vjerovnika - rekao je Salapić.
Najveći iznos građani duguju bankama, na njih otpada 35% dugovanja. Tu su krediti i kreditne kartice. Po broju ovrha su zatim telekomunikacije, oko 5% duga, a na režije otpada ispod 2%.
- Prosječno jedan građanin ima 5 ovrha, a najčešće dvije dok mali broj građana ima jako veliki broj ovrha - rekla je Ilak.
Više od 50% duga duguje oko 1475 ljudi, a ostatak oko 110.000 građana. To znači da 1475 ljudi duguje više nego 110.000 ljudi, što znači da najviše duguju poslovni subjekti.
- Radi se o dugovanjima većim od milijun kuna, a malo je vjerojatno da je prosječni građanin u potrošačkom odnosu stvorio tako veliki dug - objasnila je Ilak.
Dodala je ovršenici trebaju otvoriti zaštićeni račun, putem eGrađani, internetske stranice Fine ili putem email ili u poslovnici Fine kako bi izbjegli da im na ovrhe odu čitava primanja. U pripremi je i pravilnik koji bi trebao regulirati troškove samog postupka i izbaciti odvjetničke troškove.
- Izbacuju se troškovi potvrde izvršnosti ovršne isprave koji iznose 250 kuna plus PDV, također se izbacuju predvidivi troškovi ovršnog postupka. To je u prenesenom značenju ako ste imali dug od 100 kuna vraćali ste oko 800 kuna, a sada će to biti manje za 400-600 kuna ovisi o tome kolika je glavnica duga. Na to ćemo utjecati. Također novost će biti elektronički obrazac odnosno digitalizacija ovršnog sustava. Obrazac će vjerovnik moći vrlo brzo sastaviti, uz trošak od 50-ak kuna i poslati ga javnobilježničkoj komori koja će ga dodijeliti javnom bilježniku na području gdje ovršenik živi. To je velika ušteda jer se izbjegavaju odvjetnički troškovi - završio je Salapić.