Cijena barela sirove nafte na američkom tržištu (West Texas Intermediate) nikad u povijesti nije pala tako nisko. Sirova nafta u ponedjeljak se prodavala za -36,75 američkih dolara po barelu (dobro ste pročitali, minus 36 USD).
Kako pišu svjetski mediji, taj 99-postotni gubitak dodatni je pokazatelj u kakvu je krizu zbog pandemije korona virusa upala svjetska ekonomija.
Naftni stručnjak Igor Dekanić objasnio nam je kako se ovom velikom padu cijena nafte nimalo ne treba veseliti jer će se dugoročna šteta tek vidjeti.
- Efekti pada cijene nafte bit će dugoročni. Pitanje je koliko će pandemija korona virusa trajati i kako će države i ekonomije na to reagirati. Sve će ovisiti o impresiji kretanja zaraze, a o tome će zavisiti i gospodarstvo. Sve je vrlo neizvjesno i ništa se ne može predvidjeti - kaže Dekanić.
Prezasićenost tržišta i prepuni spremnici
A jedan od okidača drastičnog pada cijena nafte je prezasićenost tržišta sirovom naftom i prepuni spremnici, posebice u SAD-u. Situacija je još gora s “lakom naftom”, kao što je WCS (Western Canadian Select).
Cijena te manje kvalitetne nafte, koja je jeftinija jer se mora još rafinerijski obraditi, a to košta, nikad u povijesti nije išla ispod pet dolara po barelu, a sad praktički proizvođači plaćaju da im netko preuzme naftu jer je nemaju gdje skladištiti.
Proizvođačima je isplativije nekome platiti da preuzme naftu nego da je sami skladište i da im zauzima prostor. U isto vrijeme tankeri plutaju oceanima i čekaju da cijena nafte poraste, a trošak njihova najma u zadnjih nekoliko mjeseci se upeterostručio!
Primjerice, veliki trgovci poput Shella dugoročno su, na pet mjeseci, unajmili supertanker koji može skladištiti dva milijuna barela nafte.
Po danu su plaćali 40.000 dolara računajući da će za nekoliko mjeseci cijena nafte narasti. No naftno tržište tone, naftu nemaju gdje iskrcati, a dnevni najam plaćaju i dalje.
Kratkoročni najam supertankera skočio je na nevjerojatnih 280.000 dolara po danu. Situacija na tržištu nafte u Americi toliko je apsurdna da je limenka gaziranog pića zaista skuplja nego 159 litara goriva!
Cijena nafte ispod nule, a kod nas skuplje gorivo
Kako piše Business Insider, čak ni mjere OPEC-a (Organizacije zemalja izvoznica nafte), koji je značajno srezao proizvodnju nafte, nisu zaustavile dramatičan pad cijena. Zbog smanjene potražnje skladišta su na gornjim razinama popunjenosti. Cijena pada ispod nule jer se trgovci naftom pokušavaju “riješiti” novih količina.
Postaje preskupo skladištiti je. WTI je pao za više od 90 posto u odnosu na cijenu u posljednjih nekoliko godina. Prosječna cijena WTI sirove nafte po barelu iznosila je 57 dolara u 2019., a 64 dolara u 2018. No dok na svjetskom tržištu cijena nafte rapidno pada, na domaćim benzinskim postajama događa se nešto drukčiji rasplet.
Kako je izvijestio portal cijenegoriva-info, spremnik od 50 litara benzina od danas je skuplji za kunu, dok je isti spremnik dizela jeftiniji za 12,5 kuna. Spremnik autoplina također je za 3,5 kuna povoljniji u odnosu na protekli tjedan.
Energetičar Igor Grozdanić na svom je Facebook profilu objavio kako smatra da je to trenutna situacija i da će se cijena “crnog zlata” (kako popularno nazivaju naftu) uskoro vratiti u normalu.
Također napominje da “crno zlato” nije prokletstvo i da je ono potrebno gospodarstvu, da će se situacija uskoro stabilizirati i da u Hrvatskoj cijene naftnih goriva neće
puno pasti.
Vagone pretvaraju u rezervoare
Kako Grozdanić dalje navodi, tržište je preplavljeno naftom i teško je pronaći skladišni prostor (skladišti se i u željezničke vagone, a željezničke tvrtke silom prilika prenamjenjuju vagone u rezervoare nafte), pogotovo u SAD-u.
Vlada SAD-a prošlog je tjedna objavila da je 10. travnja bilo popunjeno 72 posto skladišnog prostora u srcu američke naftne infrastrukture u Cushingu, koji može primiti 76 milijuna barela nafte, a rafinerije posluju s manje od 70 posto kapaciteta s tendencijom pada.
Zbog slabosti najvećih svjetskih gospodarstava, Međunarodna agencija za energiju (IEA) procjenjuje da će potražnja za naftom u travnju pasti na 29 milijuna barela dnevno, na najnižu razinu u 25 godina i na nešto ispod 30 posto globalne potražnje prije izbijanja korona virusa.
Predviđeni pad potražnje daleko je veći od smanjenja proizvodnje za 9,7 milijuna barela dnevno, koliko su prošloga tjedna dogovorile članice Organizacije zemalja-izvoznica nafte i partnera, uključujući Rusiju.
No postoji bojazan kako niske cijene nafte odgovaraju Rusiji i Saudijskoj Arabiji zato što one najviše štete proizvođačima iz nekonvencionalnih izvora, čija je tehnologija proizvodnje skuplja.