>>> Zadnje informacije:
Nakon 96 posto prebrojanih glasova predsjedničkih izbora Erdogan ima 53, a Ince 31 posto glasova, objavile su turske televizije.
Na parlamentarnim izborima, nakon 98 posto prebrojanih glasova, AK ima 43, a saveznik MHP 11 posto.
Erdogan se proglasio pobjednikom izbora.
- Sve je jasno. Narod mi je povjerio dužnost predsjednika. Sigurnost na biračkim mjestima i sloboda glasanja odraz su snage turske demokracije. Odzivom od gotovo 90 posto Turska je cijelom svijetu održala lekciju iz demokracije - rekao je Erdogan.
No oporbena stranka tvrdi da je prerano za priznavanje poraza i da Erdogan i dalje može pasti ispod 50 posto potrebnih da bi izbjegao drugi krug izbora 8. srpnja.
Na izborima u nedjelju po prvi put je biran predsjednik s novim, uvećanim ovlastima koje je tražio Erdogan i dobio na referendumu 2017. slabom većinom. Kritičari smatraju kako će to dodatno potkopati demokraciju u toj članici NATO-a i učvrstiti vladavinu koncentriranu u jednom čovjeku.
Izlaznost 86,6 posto
Prvi rezultati turskih izbora pokazuju da je aktualni predsjednik Tayyip Erdogan (64) osvojio 58 posto nakon 30 posto prebrojanih glasova, dok njegova vladajuća stranka AK dobiva 49.93 nakon 18.72 posto prebrojanih glasova, prenose turske televizije u nedjelju.
Nakon 30,2 posto glasova glavni predstavnik oporbe Muharrem Ince ima 27, posto glasova.
Očekivalo se da će prvi rezultati dati Erdoganu i njegovoj stranci Pravde i razvoja (AK Parti) veliku prednost koja će se smanjivati s prebrojavanjem glasova diljem te države od 81 milijuna stanovnika. Ako nijedan kandidat na izborima u nedjelju ne dobije 50 posto, drugi krug će se održati 8. lipnja.
Stranka AK ima 49.93 posto nakon prebrojanih 18.72 posto glasova.
Izlaznost na predsjedničke izbore iznosila je 86,62 posto, a na parlamentarne 87 posto, objavila je državna televizija.
Zatvorena birališta
Birališta u Turskoj službeno su zatvorena u nedjelju poslijepodne i počelo je prebrojavanje glasova predsjedničkih i parlamentarnih izbora koji su najveći izazov za predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana i njegovu islamističku Stranku pravde i razvoja (AKP) otkako su došli na vlast prije 16 godina.
Birališta u zemlji od približno 81 milijun ljudi službeno su zatvorena u 17 sati po mjesnom vremenu, a izlazne ankete u Turskoj se ne provode i prvi rezultati se očekuju rano u nedjelju navečer, piše agencija Reuters.
Oporba kritizira pokušaje prijevare
Glavna oporbena stranka već je upozorila na pokušaje izborne prijevare, prenosi francuska agencija AFP.
"Dobili smo mnogobrojne pritužbe", posebno u pokrajini Sanliurfi na jugoistoku zemlje, rekao je glasnogovornik stranke CHP (socijaldemokrati) Bulent Tezcan na konferenciji za novinare u sjedištu stranke u Ankari.
"Naši prijatelji su intervenirali čim se to dogodilo", dodao je.
Nabrojao je nekoliko primjera pokušaja ubacivanja listića u glasačke kutije koji pogoduju vlastima čak i prije otvaranja birališta.
Prikazao je i videosnimku izjave čovjeka koji je tvrdio da je na biralištu u Surucu bilo više listića od birača.
Tužiteljstvo je o tome otvorilo istragu i već je uhićeno četvero ljudi, prenosi Anadolija.
Strahujući od izbornih prijevara, posebno na kurdskom jugoistoku zemlje, oporba i nevladine organizacije angažirale su nekoliko stotina tisuća promatrača.
"U regiji je bilo napada, prijetnji kako bi se zaustavilo naše promatrače", rekao je Tezcan.
Izrazio je i žaljenje zbog "naoružanih ljudi na ulicama" koji su željeli zastrašiti birače.
Glavna prokurdska stranka HDP također je na društvenim mrežama kritizirala pokušaje prijevare i zastrašivanja na jugoistoku zemlje.
No Erdogan je nakon glasanja u Istanbulu izjavio da na izborima u Turskoj "nije bilo ozbiljnih problema".
Pravo glasa imalo je više od 56 milijuna ljudi.
Glavni protukandidat i najveća prijetnja predsjedniku Erdoganu je predsjednički kandidat Muharrem Ince iz sekularnog CHP-a.
Erdoganov nadomak ispunjenju ambicije - tranzicije u izvršni predsjednički sustav
Predsjednički i parlamentarni izbori istodobno su održani prvi put u povijesti Turske i njima treba završiti tranzicija u izvršni predsjednički sustav s velikim ovlastima.
Novi sustav koji je tijesno prihvaćen na referendumu o ustavu u travnju 2017., ukinut će dužnost premijera te će predsjednik preuzeti dužnosti šefa države i vlade.
Za Erdogana će to značiti ispunjenje dugogodišnje ambicije u koji je upro sve svoje adute.
Izbori održani u vrijeme izvanrednog stanja proglašenog nakon neuspjela državnog udara 2016., bili su planirani redovito za 2019., a Erdoganova hazardna odluka da ih održi 18 mjeseci ranije vjerojatno je potaknuta zabrinutošću da bi se gospodarsko stanje moglo pogoršati, piše agencija dpa.
No oporba koja je danas jedinstvenija zaprijetila je Erdoganovoj dugogodišnjoj dominaciji i nada se barem da će izboriti održavanje drugog kruga predsjedničkih izbora 8. srpnja.