Zastupnici danas raspravljaju o svojem rastu plaća. Odnosno o izmjenama Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj samoupravi te Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika kojima Vlada povećava plaće, osim sebi, tako i saborskim zastupnicima, predsjedniku države, Sabora, Ustavnog suda, ravnateljima zavoda, pravobraniteljima, sucima Ustavnog suda, a otvorila mogućnost za rast plaće i lokalnim čelnicima i to od 1000 do 2000 kuna.
- Promjena osnovice za izračun plaće državnih dužnosnika potrebna je zbog novog sustava plaća u državnoj i javnim službama koje se pripremaju u okviru investicije iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za razdoblje 2021.-2026. U okviru navedene analize plaća nužna je usporedba koeficijenata za obračun plaće državnih dužnosnika te državnih službenika i namještenika kako bi se utvrdili, a u konačnici i promijenili odnosi u plaćama te određene nelogičnosti i problemi sadašnjeg platnog sustava - pojasnio je u Saboru državni tajnik ministarstva uprave Juro Martinović.
Državnim dužnosnima se smanjuje koeficijent, ali izjednačava osnovica sa službenicima pa im ide rast plaće za šest posto
Naime, državni dužnosnici su do sad imali različitu osnovicu od službenika i znatno više koeficijente. Bili su izdvojeni od službenika i osnovica im se nije mijenjala od 2014. No, sad se Zakonom predlaže izjednačavanje osnovice i državnih dužnosnika i službenika, a kako su sindikati ispregovarali s Vladom rast osnovice plaće za državne i javne službenike za šest posto, tako će sada osnovica rasti i dužnosnicima. Iako Vlada zato smanjuje dužnosnicima koeficijente kako bi im plaća ostala na "adekvatnoj razini", plaće će im zbog ispregovaranog dogovora sa sindikatima biti od 1000 do 2000 kuna veća. I tako će im od sad rasti svakim uspješno okončanim pregovorima sa sindikatima o rastu plaća službenicima.
- Osnovica dužnosnicima nije se mijenjala od 2014. godine, a službenicima je stalno rasla. Neki rukovodeći službenici tako imaju veću plaću od državnih tajnika ili ministara koji su im nadređeni i snose veću odgovornost - kazao nam je ranije sugovornik iz Vlade pravdajući povišice.
Tako će više novaca na računima državni dužnosnici osjetiti odmah od 1. siječnja kada Zakon stupa na snagu. Za razliku od njih, onima s lokalne razine plaće neće automatski rasti usvajanjem zakona. Pravila su takva da Vlada određuje maksimalne koeficijente koje lokalni dužnosnici mogu imati te koja je osnovica. Maksimalni koeficijenti su smanjeni, ali je osnovica veća, što otvara mogućnost za rast plaća. Lokalnim šerifima plaće će narasti ako se ti maksimalni koeficijenti izglasaju na gradskim ili općinskim vijećima ili županijskim skupštinama. Oni imaju mogućnost i smanjiti koeficijente te tako plaće zadržati na sadašnjim razinama.
- No lokalnoj razini mi samo stvaramo okvir, a oni kroz svoja predstavnička tijela definiraju koeficijente koji su relevantni za visinu plaća, ali smo odredili preko čega ne mogu ići. Plaće se ne smiju odrediti u iznosima većim od umnoška propisanih koeficijenata i osnovice državnih dužnosnika. Tako, na primjer, plaća gradonačelnika Zagreba, se računa umnoškom koeficijenta 7,14 i osnovice za izračun plaće državnih dužnosnika, plaće župana i gradonačelnika velikih gradova sa sjedištem županija umnoškom koeficijenta 6,42 i osnovice, plaće gradonačelnika i općinskih načelnika u jedinicama lokalne samouprave koje imaju više od 10.000 stanovnika umnoškom koeficijenta 5,27 i osnovice - naveo je Martinović dodavši kako masa sredstava za plaće zaposlenih u jedincama lokalne uprave ne smije iznositi više od 18 posto prihoda poslovanja u prethodnoj godini.
Izmjenama Zakona o pravima i obvezama državnih dužnosnika zastupnik Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava postaje državni dužnosnik dok glavni ravnatelj policije status državnog dužnosnika gubi jer je njegov status reguliran posebnim propisima. Uz to, propisuje se i novi koeficijent za izračun plaće glavnog državnog revizora.
'Ne čini mi se pristojnim podržati ove izmjene koje donosi upravo ova Vlada'
Načelno ne bi bilo sporno podržati ovakve izmjene ako im je intencija da se isprave neke nelogičnosti u sustavu kojih očito ima, ali nedostaje sustav kontrole na koji način netko uopće obavlja svoje zadaće, pogotovo kada se govori o dužnosnicima, te kakvi su rezultati, istaknula je zastupnica Centra Dalija Orešković.
- Obzirom da su opći dojmovi da su rezultati ove Vlade loši, da ne vodi brigu o prioritetima, da Baniju nije ni započela obnavljati, nekako mi se ne čini pristojnim podržati ovakve izmjene koje će, između ostalog, i dužnosničke plaće značajno povećati - rekla je.
Smatra kako razinu odgovornosti mora pratiti i razina plaće te da bi plaće državnih dužnosnika trebale biti i veće, sličnije za takve funkcije u drugim državama, ali joj je sporno kad ovo usklađivanje plaća provodi HDZ i to nakon šest godina trajanja svog mandata.
- Kroz tih šest godina nisu pokazali da zemlju vode na ispravan način, nisu pokazali da oni sami imaju tu odgovornost da znaju koristiti vlast da se prvo oni najpotrebitiji zbrinu. Tako da mi je ovaj njihov korak samo jedan mali predbožićni populizam - poručila je predloživši da se uspostave radari za detekciju uhljeba u sustavu te da se objave podaci o broju zaposlenih u javnim službama, na kojim su radnim mjestima, koliko dobivaju za svoj rad...
- Tek tad će se vidjeti neravnoteže između onih koji rade odgovorno, a potplaćeno, i državnih dužnosnika kojih uglavnom nema na njihovim radnim mjestima - rekla je.
Predsjednica GLAS-a Anka Mrak Taritaš upitala je postoje li analize koje pokazuju koliko službenika ima veće plaće od ministara, a Martinović rekao da postoje, ali da on brojeve niti zna napamet niti bi ih iznosio.
- Nije ispravno da su osnovice dužnosnicima ostale iste od 2014. - dodao je.
'Nužno je onda osigurati da zastupnici imaju obvezu dolaska na posao'
Zastupnik Zeleno-lijevog bloka Damir Bakić istaknuo je kako državni tajnik uopće ne govori da se osnovica povisuje te se shodno tome smanjuju koeficijenti, ali da se oni podešavaju točno tako da se sve plaće svih državnih dužnosnika povisuju za šest posto.
- To se nigdje ne spominje. Isto tako povisujemo plaće sudaca Ustavnog suda i to znatno više, za 28,6 posto, nije to samo po sebi sporno, ni dobro ni loše, no spomena o toj povišici nema ni u pisanim obrazloženjima ni u vašem izlaganju - poručio je Bakić državnom tajniku, a on je izrazio stav kako njemu nije logično da bilo tko ima veću plaću od predsjednika Sabora, države ili Vlade, kao niti da netko u ministarstvu ima veću plaću od samog ministra.
Bakić ističe da je korekcija plaća sudaca Ustavnog suda možda i bila potrebna, ali da je nužno čuti argumente koji bi to opravdali u kontekstu svih dužnosničkih plaća.
- Ovim se zakonom za šest posto povećavaju plaće i nama saborskim zastupnicima, međutim i ta povećana plaća, kao i ova trenutna, može izgledati ili izgleda kao previsoka u odnosu na ono kako mi zaista kao narodni zastupnici radimo i kako interpretiramo svoju dužnost. Smatramo da je nužno osigurati da zastupnici imaju obavezu dolaska na sjednice i Odbore u kojima su članovi te na glasanje - poručio je navevši kako njemački Bundestag kažnjava svoje zastupnike sa 100 eura za svaki dan nedolaska na dan zasjedanja, s 200 eura na dan nedolaska na sjednicu te s 100 eura za nedolazak na glasanje.
- Isprika za nedolazak u Bundestag može biti samo liječnička ispričnica za svoju bolest ili bolest djeteta do 14 godina - dodao je.
HDZ-ov Luka Brčić upitao je državnog tajnika je li dobro shvatio da se izmjenama sada i županima ostavlja mogućnost obavljanja posla volonterski, bez zasnivanja radnog odnosa, a Martinović potvrdio.
'Možemo ovaj zakon nazvati lex ćaća se vraća'
U povijesti hrvatskog parlamentarizma nema besmislenije rasprave od ove, poručio je SDP-ov Arsen Bauk.
- Dakle, sve ovo što mi raspravljamo, 556 odluka gradskih i općinskih vijeća i županijskih skupština imat će isti efekt kao da je Vlada donijela odluku i povećala osnovicu državnim dužnosnicima za šest posto. Sve ovo što sada raspravljamo sadašnjim zakonom je predviđeno da Vlada riješi jednom odlukom, ali je valjda puno lakše izmaltretirati 500 lokalnih jedinica i Sabor nego da premijer objavi da će povećati plaće državnim dužnosnicima - rekao je upitavši što će se dogoditi u nekom gradskom i općinskom vijeću ako gradonačelnik ili načelnik temeljem ovog zakona predloži sebi smanjenje koeficijenta, a vijeće mu odbije.
Martinović mu je poručio da ova nelogičnost iste osnovice traje još od vremena SDP-ove vlade.
- Državni tajnik je optužio našu Vladu što u vrijeme recesije nismo povećavali plaće državnim dužnosnicima. Od siječnja 2016., Vlade u kojoj čelnu ulogu igra HDZ, imale su svu mogućnost da uklone nedoumice i nedostatke koje su se ticale plaća državnih dužnosnika, međutim svaki put kad bi se dogodio novi sporazum sa sindikatima državnih službenika, ta bi razlika rasla. A to je počelo 2009., kada je prvi put odvojena osnovica državnih dužnosnika i službenika. Ako je Vlada Andreja Plenkovića ili Tihomira Oreškovića vidjela tu disbalans, mogla je odlukom u to intervenirati - poručio je Bauk naglasivši da Vlada ipak to nije činila jer je to nepopularno.
- Ne radi to ni danas jer je nepopularno pa to rade kroz jednu vrlo široku i zakukuljenu formu tri zakona - rekao je dodavši kako se ovim izravnanjem osnovice dužnosnika i službenika vraćamo u doba Ive Sanadera.
- Možemo ovaj zakon nazvati lex "ćaća se vraća" - rekao je naglasivši kako je prijedlog ovog zakona neustavan.
- Sad će plaće predsjednika države, Vlade i Sabora ovisiti o pregovorima sa sindikalnim čelnicima, što nije loše, a u isto vrijeme će plaća dužnosnika u ministarstvu biti veća od ministrove, a pravosudni dužnosnici će ostati u posebnom sustavu s posebnom osnovicom - istaknuo je Bauk pa zahvalio premijeru na božićnici.
- Hvala vam, niste trebali - rekao je.
Odlučivanje o rastu plaća zastupnika, dakle o svojim plaćama, u neku je ruku sukob interesa, poručuje Vesna Nađ iz Socijaldemokrata.
- Kad usporedimo predložene koeficijente, ispada da je koeficijent državnog tajnika u ministarstvu 3,53, a zastupnika u Saboru 3,27 pa nije ni čudo da se mnogi državni tajnici kad obrazlažu prijedloge zakona ponašaju bahato i nadmoćno, a o njihovoj kompetentnosti i kvaliteti predloženih zakonskih propisa dalo bi se razgovarati. Sad dužnosnici mogu poticati sindikate da traže povećanje osnovice jer time dižu i sebi plaću, samo je pitanje tko će sve to platiti - istaknula je.
'Treba uspostaviti pravedan sustav plaća. Evo i nas je sad ovdje tek 12'
Zastupnik Domovinskog pokreta Davor Dretar naglasio je kako se ovime izjednačavju dužnosnici sa službenicima, ali da percepcija o njima nije jednaka.
- Vidi se i ovog trenutka da nas je ovdje trenutno 12 od 151 tako da je opravdano ovo sporno u javnosti - poručio je dodavši kako će oni ovo podržati.
Mostov Marin Miletić smatra kako o ovome treba provesti širu javnu raspravu te da treba uspostaviti pravedan sustav.
- A koji bi sve one koji rade svoj posao adekvatno nagradili, a sve one koji su se uhljebili, koji nisu aktivni i ne rade svoj posao adekvatno takvom ne doprinosu i ne platili - rekao je dodavši kako jest nelogično da državni tajnik ima veću plaću od ministra ili ravnatelj HEP-a, koje premijer postavlja, ima veću plaću od njega samog, ali da i u Saboru ima onih koji su potplaćeni u odnosu na druge i odnosu ne one koji ne rade.
- Ima onih zastupnika koje kad slučajno sretnem u Saboru moram guglati jer ne znam kako izgledaju. Ljudi se uhljebili, primaju plaćicu, a nema ih. Ima onih koji su tu svaki dan - dodao je naglasivši kako se učiteljima, medicinskim sestrama, svima u pravosuđu osim sucima bacaju mrvice.
- Naše čistačice u Saboru rade za 3800 kuna, kuhari 5200 kuna, inspektori u USKOK-u 7500 kuna - naveo je Mostovac.
Premijer Andrej Plenković sad prima plaću u iznosu 23.983 kune, a ona će narasti stupanjem zakona na snagu na više od 25.000 kuna, a od 1. travnja, obzirom da rast osnovice ide četiri pa dva posto, na više od 25.500 kuna. Što se tiče dužnosnika, najveći dar je Vlada dala sucima Ustavnog suda. Njima je najmanje smanjen koeficijent. Predsjedniku Sabora, Gordanu Jandrokoviću, plaća će s 23.718 od Nove Godine narasti na 24.837, a od 1. travnja na 25.349 kuna. Predsjedniku Republike, Zoranu Milanoviću, od Nove Godine će plaća narasti s 26.647 na 27.871 kunu, a od travnja i na 28.475.
Predsjedniku Ustavnog suda Miroslavu Šeparoviću će tako plaća od 27.726 kuna narasti već do kraja godine na više od 30.000 kuna, a zatim još 500 i zaustavit će se na oko 30.600 kuna u travnju. Ministra Ivana Malenicu, koji je predložio zakon, uzeli smo za primjer ministara. Njemu će plaću podići treće dijete koje je dobio prošli mjesec. U travnju bi trebao imati plaću od 20.300 kuna ili 2185 kuna višu nego danas. Ministri od travnja prosječno mogu očekivati veće plaće oko 1500 kuna, ali to zavisi o djeci, stažu i prebivalištu. Saborski zastupnici će od travnja imati više od tisuću kuna veće plaće, ali i to opet ovisi o stažu, djeci i prijavi. Ako su zastupnici predsjednici Odbora, imaju veću plaću. Imaju pravo i na stalni mjesečni dodatak od 1500 kuna, trošak stana i prijevoza.