Saborski zastupnici raspravljaju o paketu izmjena kaznenih zakon kojima su predviđene strože kazne za nasilnike i silovatelje,  ubrzavanje postupaka, a socijalni radnici i učitelji dobivaju status službene osobe. Tako će primjerice kazna za nasilje u umjesto sadašnje minimalne kazne od tri mjeseca zatvora ona biti u trajanju od godinu dana. Iz zakona se briše kazneno djelo spolnog odnosa bez pristanka i ono će ubuduće predstavljati kazneno djelo silovanja, za koje su predviđene veće kazne, a ovisno o težini kaznenog djela mogu. Za spolni odnos  bez pristanka umjesto dosadašnje minimalne kazne od šest mjeseci ona raste na godinu dana, dok za silovanje uz uporabu prijetnje ili sile minimalna kazna zatvora raste s jedne na tri godine.

- Ovime se pruža još veći stupanj pravne zaštite žrtava - ustvrdio je Juro Martinović, državni tajnik Ministarstva pravosuđa. 

Vladajući i oporba složni su da se pooštravanjem kazni za nasilje u obitelji šalje snažna poruka Vlade i države u obračunu s nasilnicima u našem društvu. Mogli su se čuti podaci da je u Hrvatskoj svakih 15 minuta jedna žena zlostavljanja, a 17,5 posto žena doživjelo je silovanje ili pokušaj silovanja.

- Nasilje nije privatni već društveni problem. Društvo ne smije zanemarivati bilo koji oblik nasilja - poručila je Dragana Jeckov (SDSS). 

Navodi da je u zakonske ovakve prijedloge neizostavna treba biti i sustavna edukacija počevši od obrazovnog sustava, senzibiliziranje javnosti za ovu problematiku te podizanje svijesti društva kako je nasilje prema ženama i obiteljsko nasilje nedopustivo kršenje ljudskih prava i da na to kao društvo moramo oštro i bez iznimke reagirati.

Jeckov je zanimalo i zašto u Zakonu o sprječavanju nasilja u obitelji nije proširen krug onih na koji se ovaj zakon primjenjuje odnosno na intimne partnere i na partnere adolescentske dobi. I Sabina Glasovac (SDP) žali što nije napravljen korak više u snažnijoj zaštiti žrtava nasilja koje su u intimnim odnosima s nasilnicama, ali nisu u bračnim ili izvanbračnim zajednicama i ne dijele kućanstvo.  

- Te žrtve po ovom zakonu i dalje ne spadaju pod kategoriju bliskih osoba i nasilnici će u tim slučajevima biti blaže kažnjavani ili uopće neće biti sankcionirani. Posebno želim ukazati na problem nasilja u adolescentskim vezama, što je strašan problem - upozorila je SDP-ovka. 

Nada se da su ove izmjene snažna poruka prema cilju, a to je nulta stopa tolerancije na nasilje. 

- Mi kao država trebamo pokazati da smo spremni obračunati se s nasilnicima na najoštriji mogući način - poručila je Glasovac.

Smatra da je pooštravanje minimalnih kazni za nasilje pravi put, jer sudovi sklonost kažnjavanju minimalnim kaznama. 

- Dobro je da sudovima, ako će ići politikom najblažeg kažnjavanja da osiguramo žrtve da barem u tom slučaju da najblaže kazne ne budu doista smiješne i u kojima postupci za određena dijela traju puno duže nego izrečene kazne - kazala je SDP-ovka.  

U SDP-u smatraju daje u ovim izmjenama trebalo dodatno zaštiti i zdravstvene radnike. 

- Mi smo zdravstveno osoblje u ranijem izmjeni i dopuni Kaznenog zakona zaštitili na poseban način uvodeći posebno kazneno djelo, a po njihovim željama izbjegli smo ih uvući u službene osobe - odgovorio im je državni tajnik Martinović.

Peđa Grbin (SDP) osvrnuo na osnivanje Visokog kaznenog suda, a smatra da za njega nema mjesta za taj sud odnosno  da je on potpuno nepotreban. 

- Taj sud se stvara samo zbog nečije osobne ambicije. Brojke tu govore najbolje. Vrhovni sud ima oko 14.500 neriješenih predmeta od kojih 95 posto zaostataka čine građanski predmeti, a kaznenih je tek 700. Tu se broje i žalbe pa slobodno možemo reći da je Vrhovni sud, kad su u pitanju kazneni predmeti, došao u jedno redovno postupanje. Ako i treba nešto učiniti da bi se riješilo ovih 700 predmeta onda se to može riješiti zapošljavanjem jednog suca na Vrhovnom sudu, a ne stvaranjem novog Visokog kaznenog suda, koji će godišnje koštati 15 milijuna kuna u ovoj godini - upozorio je Grbin. 

Izmjene će podržati Goran Beus Richembergh (Glas), ali volio bi vidjeti sustavniju politiku u suzbijanju nasilja. 

- Zašto nema takvih javnih akcija. nema prevencije ni u jednom resoru i to je problem - ustvrdio je. 

Zasmetalo mu je što vladajući ne prihvaćaju primjedbe oporbe.  

-  Što bi se reklo čovjek i tovar znaju više nego samo čovjek - rekao je. 

'Uklanjaju se prepreke za objavu imovinskih kartica sudaca'

Zastupnici su kratko raspravili i izmjene o Državnoodvjetničkom vijeću i o Državnom sudbenom vijeću uklanjaju se tehničke prepreke za objavu imovinskih kartica sudaca i državnih odvjetnika. Uklanjanju se poteškoće vezane uz zaštitu osobnih podataka i imovinske kartice pravosudnih dužnosnika bit će dostupne po istom principu kao dužnosničke. Iz redova vladajućih moglo se čuti kako imovinskih kartica sudaca dosad nije zaživjela, jer se počela primjenjivati EU uredba o zaštiti osobnih podataka zbog čega je trebalo uskladiti zakone. Oporba sumnja da će one doista biti u objavljene.

- Ne vjerujem da će suci i državni odvjetnici htjeti dostaviti imovinske kartice s obzirom na stanje u pravosuđu - uvjeren je Miro Bulj (Most).

Peđu Grbina (SDP) zanima hoće li zakon ostati samo mrtvo slovo na papiru ili će zaživjeti u praksi.

- Ni dosad nije postajala zapreka za objavu imovinskih kartica, Državno sudbeno vijeće se protiv toga borilo rukama i nogama i tražilo svaki zarez da to izbjegne - podsjetio je Grbin. Zanimalo ga je na koji način se planira obvezati DSV da zakonom zadaću doista i obavi.