Zastupnici Europskog parlamenta su se u raspravi o predstojećem samitu EU-a potkraj ovoga mjeseca uglavnom bavili pitanjem migracija, jednim od najosjetljivijih pitanja u Uniji u ovom trenutku.
Europarlamentarci su s predstavnicima Vijeća EU-a i Komisije raspravljali o očekivanjima od samita čelnika EU-a koji će se održat 29. i 30. lipnja. Glavne teme na samitu bit će nastavak pomoći Ukrajini, konkuretnost europskog gospodarstva, revizija višegodišnjeg financijskog okvira, odnosi s Kinom i migracije.
Rasprava je uglavnom bila fokusirana na pitanje migracija pri čemu su se zastupnici desnog političkog spektra zauzeli za jačanje zaštite vanjskih granica, dok su na ljevici inzistirali na tome da se moraju poštovati ljudska prava migranata i kritizirali stajalište Vijeće o lakšem vraćanju migranata koji nemaju pravo na azil.
Krajem prošlog tjedna ministri unutarnjih poslova država članica nakon višegodišnjih pokušaja izglasali su zajedničko stajalište o migracijama na temelju kojeg će pregovarati s Europskim parlamentom o konačnom tekstu zakona. Sudeći po današnjoj raspravi ti pregovori bit će iznimno teški i zahtjevni.
Ministri unutarnjih poslova izglasali su zajedničko stajalište o dva ključna zakonska prijedloga o migracijama i azilu - Uredbi o upravljanju azilom i migracijama i Uredbi o postupcima azila, ključnog dijela Pakta o migracijama i azilu. U tom zajedničkom stajalištu potvrđeno je stajalište obvezujuće solidarnosti umjesto obvezujućih kvota za raspodjelu izbjeglica. Također se predviđa brza obrada zahtjeva za azilom na vanjskim granicama i povratak osoba koje nemaju pravo na azil u zemlje tranzita ili podrijetla.
Više zastupnika pozdravilo je zajedničko stajalište Vijeća kao korak naprijed koji će poboljšati postupanje prema migrantima i izbjeglicama i pojačati zaštitu vanjskih granica te omogućiti EU-u učinkovitu borbu protiv krijumčara ljudima. Dio zastupnika je tražio da EU posveti više pozornosti uzrocima koji ljude tjeraju da migriraju. Zastupnici Zelenih i Ljevice isticali su da jačanje zaštite vanjskih granica neće dovesti do manjeg broja migranata i da je u zajedničkom stajalištu Vijeća de facto ukinulo pravo na azil.
Portugalski zastupnik Paulo Rangel, koji je govorio u ime zastupničkog kluba Europske pučke stranke, rekao je da se humani pristup prema migrantima i zaustavljanje aktivnosti krijumčara može osigurati samo uz jaču zaštitu vanjskih granica.
HDZ-ov zastupnik Karlo Ressler je rekao da Europa nema kontrolu, mehanizme i načine za zaustavljanje stvaranja novih migracijskih valova te da je sustav azila potpuno disfunkcionalan zbog masovnih zlouporaba.
“Politika stihijskih migracija je propala. Danas je potpuno jasno da ovakav model ne može biti održiv način upravljanja migracijama”, rekao je Ressler koji je zajedničko stajalište Vijeća EU-a o tom pitanju ocijenio kao “ohrabrujući korak”.
Nizozemska zastupnica Zelenih Tineke Strik kritizirala je “opsjednutost” brzim vraćanjem migranata, “kao da su oni poštanski paketi a ne ljudska bića”.
Više zastupnika kritiziralo je dogovor EU-a s Tunisom i financijsku pomoć toj zemlji s autoritarnim režimom, kao neku vrstu “outsourcinga” migrantskog problema.
Potpredsjednik Europske komisije Maroš Šefčovič pozvao je Vijeće EU-a i Parlament da konstruktivno pregovaraju o paktu o migracijama. "Svi moramo ostati predani i otvoreni za kompromis kako bismo uspostavili pošten, učinkovitiji i održiviji sustav za upravljanje migracijama i azilom", rekao je Šefčovič.
Zastupnici su u raspravi također osudili rušenje brane ukrajinske hidroelektrane Nova Kahovka kao još jedan ruski ratni zločin koji je ne bi smio ostati nekažnjen. Pozvali su na nastavak pomoći Ukrajini, nove sankcije Rusiji te zatražili da se zamrznuta sredstva ruskih oligarha stave u funkciju kako bi se pomoglo obnovi Ukrajine.