Premijer Andrej Plenković održao je konferenciju za medije nakon što je Vlada usvojila prijedlog Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Kazao je da se plan sada mora usuglasiti u Europskoj uniji. Komentirao je i probleme s platformom CijepiSe.
- Pri izradi smo vodili računa o ključnim elementima. Jedan je zelena tranzicija. Želimo omogućiti razvoj Hrvatske i pridonijeti rastu BDP-a. Prva projena za 2021. je da bi povećati BDP za ovu godinu na 5,2 posto, a u idućoj na 6,6 posto. To su ti makroekonomski efekti - rekao je premijer.
Na pitanje je li ga strah da se reforme predviđene planom neće provesti i da će novac 'propasti', Plenković kaže da je njegova Vlada ugovorila sve što je potrebno i da je Hrvatska dosad iskoristila sredstva iz prethodnog financijskog plana.
- Sad kad svi imamo više utakmica u nogama, smatram da ćemo i sredstva iz EU-a iduće generacije iskoristiti. Reforme su bitne i jasne, važno je napomenuti da će ovogodišnji plan reformi biti integriran u Nacionalni plan - odgovorio je.
Naglasio je da je riječ o prijedlogu o Nacionalnog plana koji se sada šalje na usuglašavanje u EU. "Razgovarat ćemo s Komisijom cijelo vrijeme", rekao je.
Plenković nije rekao koje su točno tvrke obuhvaćene Nacinonalnom platu, no otkrio je što je u planu.
- Rekonstrukcija pruge Dugo Selo-Novska, modernizacija pruge Oštarije-Knin-Split, modernizacije Zračne luke Zadar, širokopojasni pristup internetu, nekoliko velikih investicija u zdravstvenu bolničku strukturu, investiranje u školstvo - kazao je.
Kada je riječ o sustavu javne nabave, Plenković kaže da je na snazi relativno nov zakon javne nabave.
- Uočili smo probleme i prigovore na javnu nabavu. To smo adresirali kroz zakon, ali očito nedovoljno. Tu je važna i komisija koja odlučuje o prigovorima na natječaje javne nabave - rekao je.
Problemi s CijepiSe
Osvrnuo se i na probleme s platformom CijepiSe. "Te nedoumice se rješavaju i nadam se da će se riješiti tehničke poteškoće", kratko je rekao.
Na pitanje je li manje razgovorljiv kada su u pitanju teme poput afere Gabrijele Žalac ili probleme s platformom za cijepljenje, Plenković odgovara: "Kako to mislite da nisam razgovorljiv? Niti jedan premijer vam nije bio ovako dostupan".
- Postoje 4 kanala kako da se netko cijepi. Platforma je samo jedna od njih. Ona služi onima koji se svaki dan služe mobitelima i kompjuterima. Kada govorimo o najugroženijima, starijima i nepokretnima, nisam siguran da se veliki broj njih upisivao u platformu. Najlogičniji drugi put je da se to radi preko njihovih liječnika - kaže.
- Što, da komentiram kompjuterski i tehnički program? Zašto bih ja bio odgovoran za to. Ministar je tu da riješi taj problem - kaže premijer.
Odbacuje odgovornost Vlade za platformu:
- Ne znam zašto ste toliko puni negativnog. Postoje četiri kanala komunikacijska kako se cijepiti, a platforma je samo jedna od njih. Ona je za one koji se svakodnevno koriste tehnologijom da se prijave. Kad govorimo o najugroženijima, odnosno starijima, do njih moramo doći drugim putom, a najlogičniji su tu obiteljski liječnici - rekao je premijer.
Na sjednici je kazao da je riječ o ključnom dokumentu za razvoj Hrvatske, gospodarskom oporavku i otpornosti.
- Bude li potrebno, mi ćemo do kraja 2023. godine zatražiti zajmove u vrijednosti od 27 milijardi kuna. Dokument ima više od 1100 stranica. Na gospodarstvo bi trebalo ići 54 posto plana oporavka - rekao je.
Beroš o platformi
O platformi je na konferenciji za medije govorio i ministar zdravstva Vili Beroš. Na pitanje kada će se putem platforme moći cijepiti i mlađe osobe bez komorbiditeta, Beroš odgovara da su stariji građani prioritet.
Najavio je i da "stižu pozivi i onima koji su se za cijepljenje prijavili putem platforme". Pozvao je građane da provjeravaju svoje mejlove.
Na pitanje je li se mogao posao bolje obaviti, Beroš je rekao da ne vidi neke veće poteškoće.
'Funkcionalnost platforme će se tek sad vidjeti, u trećoj fazi - rekao je Beroš i dodao da ima podršku premijera, te da namjerava nastaviti svoj posao.