Tijekom lipnja i srpnja ministarstva i ostale državne institucije raspisale su desetke natječaja za zapošljavanje.

Vlada je također na zadnjoj sjednici u srpnju donijela odluku kojom se pojednostavljuje i ubrzava postupak novog zapošljavanja. Preko tih natječaja u državnu službu bit će zaposleno najmanje još 300 činovnika.     

Natječaji su objavljeni u Narodnim novinama i na internetskim stranicama Ministarstva uprave.

Prema njima općinski, županijski, trgovački sudovi i državna odvjetništva diljem Hrvatske zapošljavaju 80 ljudi. Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova raspisalo je natječaje za 62 radna mjesta, Ministarstvo poljoprivrede 44, Ministarstvo državne imovine 32, Ministarstvo rada 14, Ministarstvo pravosuđa (Uprava za zatvorski sustav) te Ured za državnu reviziju 13 radnih mjesta. Osim njih, zapošljavaju i ostala ministarstva te institucije koje traže jednog ili dva nova zaposlenika.

Foto: 24 sata

- Moram reći da je dosta indikativno da je ovako velik broj javnih natječaja raspisan usred ljeta kad su ljudi na godišnjim odmorima. Čini mi se da je netko namjerno htio da ta zaposlenja prođu ispod radara, a u Hrvatskoj je jasno da uvijek pobjednik na izborima svojim donatorima i simpatizerima uzvraća radnim mjestima u državnoj administraciji, koja je u pojedinim krajevima zemlje jedini siguran posao i sigurna mirovina - izjavio nam je pravni stručnjak Josip Kregar.

Dodaje kako se stječe dojam da je riječ o popunjavanju mjesta za odabrane.

- Također, stječe se dojam da je zapošljavanje u državnim tijelima kod nas stihijsko, a ne plansko. Nisam vidio da je netko napravio analizu i rekao točno koliko kakvog kadra gdje nedostaje. Mislim da ti novi ljudi neće pridonijeti boljem i bržem radu institucija. Rješenje vidim u tri stvari: u procesu decentralizacije jer bi država trebala regijama i lokalnoj upravi prepustiti dio poslova. Kao drugo, istaknuo bih da je jako važna profesionalizacija kadra kroz objektivne pokazatelje državnih ispita i obrazovanja, a ne da se kao sad zapošljava bez obzira na obrazovanje i znanje ili da se zaposlenici ne obrazuju kroz cjeloživotno obrazovanje - smatra Josip Kregar.

Ističe kako bi se politika trebala povući iz kadroviranja jer je to jedini način da se zaposle sposobni, a ne podobni ljudi.

Potpuno oprečno mišljenje o zapošljavanju činovnika u državnim službama ima Boris Pleša, predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske.

- Nisam vidio objavu natječaja, ali cijelo vrijeme se u javnosti stvara dojam da je previše državnih službenika i da treba rezati troškove. Ipak, kroz razgovore u raznim tijelim državne uprave doznali smo da je situacija jako daleko od toga te da u pojedinim dijelovima sustava postoji ozbiljan manjak ljudi. Primjerice, ako u zatvorskom sustavu pojedinci imaju pravo na prijevremenu mirovinu, to pravo ne mogu iskoristiti jer se ne zapošljava nove ljude, a njih i dalje trebaju na tim radnim mjestima - kaže Pleša.

Prema njegovu mišljenju, očito je da sustav ne može funkcionirati i da postoji ozbiljan manjak ljudi.

- Ako negdje imate jednog čovjeka na godišnjem odmoru, a drugi se razboli, vi ste u ozbiljnom problemu jer nema tko raditi, a posao se gomila. Ako su raspisali natječaje, znači da trebaju ljude. Od javnosti ne očekujem pozitivnu reakciju jer kod nas nikad nije bilo pozitivnog odjeka na bilo što što državna uprava radi. Recimo, u MUP-u naprave promjenu automobila i javnost ih razapne zbog toga. Također, ljudi ne znaju da se zaposlenici u državnoj upravi moraju u svojem radu voditi zakonima, pa im se ponekad čini da nešto nisu dobro napravili ili da ne rade dovoljno ne razumijevajući da je zakon iznad dojma koji netko stekne ulaskom u neku instituciju - rekao nam je šef Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika.

Iz Ministarstva poljoprivrede odgovorili su da su natječaj za 57 državnih službenika visoke stručne spreme raspisali “radi obavljanja poslova isključivo vezanih uz korištenje sredstava EU fondova namijenjenih poljoprivredi, ruralnom razvoju i ribarstvu”.

- Natječaj je u skladu s odlukom Vlade o zapošljavanju u središnjim tijelima državne uprave, pravnim osobama s javnim ovlastima i zakladama uključenim u sustave upravljanja i kontrole korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova od 27. travnja 2017. - pismeno su odgovorili iz Ministarstva poljoprivrede. U Ministarstvu razvoja također tvrde da su zaposlili 62 službenika zbog korištenja 80 milijardi kuna iz EU te da troškove njihova zapošljavanja pokriva EU. Zadnju zabranu zapošljavanja u državnim službama Vlada je donijela u srpnju 2016. Praksa pokazuje da su sve hrvatske vlade, bez obzira na to jesu li lijeve ili desne, jedinstvene kad je u pitanju zapošljavanje u državnim i javnim službama nakon izbora i uoči odlaska s vlasti. Božo Petrov i Most su 2015. u predizborno vrijeme žestoko kritizirali postojeći sustav i broj zaposlenih u državnim i javnim službama.

Godinu dana kasnije, kad su bili u vladi, unatoč zabrani zapošljavanja u državnim i javnim službama, objavili su desetke natječaja za posao u Saboru, Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, općinskim, trgovačkim te prekršajnim sudovima, ministarstvima pravosuđa i zaštiti okoliša, kaznionicama, agencijama i drugim institucijama. Vlada Zorana Milanovića u izbornoj je godini odlučila “ojačati” državne i javne službe za novih 1200 ljudi. Na neodređeno vrijeme odlučili su zaposliti 1040 službenika, od čega 47 vježbenika i 993 službenika s radnim iskustvom.