Od spomena uvođenja eura građani brinu da će se dodatno povećati cijene prehrambenih proizvoda. Teško je očekivati da će za proizvod koji sada košta 2,5 kune trgovci staviti cijenu 33 centa. Vjerojatnije je da će isti po novom naplaćivati 40 centa što je zapravo tri kune. Dođe li do ove prakse iz HNB-a navode, citirajući rad s HNBloga, da bi takva praksa povećala cijene hrane za 2,2%, bezalkoholnih pića za 2,6% te cijene alkoholnih pića za 1,8%.
U novom HNBlogu 'Mogući učinci zaokruživanja cijena prehrambenih proizvoda pri uvođenju eura na inflaciju' autora Ivana Mužića i Andreje Pufnik navodi se kako doprinos rastu ukupne inflacije zbog zaokruživanja cijena hrane te pića u takvom pesimističnom scenariju iznosio bi oko 0,5 postotnih bodova. No smatraju da se može odigrati i drugačiji scenarij i to zahvaljujući konkurenciji na tržištu. Dodaju kako je malo vjerojatno da će svi trgovci sve cijene zaokruživati naviše, pa se može očekivati znatno manji porast cijena zbog njihova zaokruživanja na atraktivne razine u eurima u usporedbi s prikazanim pesimističnim scenarijem, na što upućuju i iskustva zemalja koje su već uvele euro.
Osim toga, trenutno povišena inflacija mogla bi umanjiti potrebu za eventualnim dodatnim povećanjem cijena kako bi dostigle nove atraktivne razine, jer bi se to vrlo vjerojatno moglo postići u okviru redovitih prilagodbi cijena.
Ujedno navode da raspoloživi podaci potvrđuju da je zaokruživanje cijena na atraktivne razine doista prevladavajuća praksa u domaćim maloprodajnim lancima. Čak 95,7 posto cijena analiziranih prehrambenih proizvoda iz domaćih maloprodajnih lanaca završava znamenkom 9, a dodatnih 2,8 posto cijena završava znamenkom 0, dok na sve ostale završne znamenke (osim 9 i 0) otpada samo 1,5 posto svih cijena. Promatraju li se obje znamenke iza decimalnog zareza, vidljivo je da više od 77,5 posto cijena prehrambenih proizvoda završava znamenkama 99 te još 10 posto znamenkama 49.
Iako trgovci od početka rujna cijene iskazuju u kuni i euru, i nadalje dominira praksa atraktivnog određivanja cijena u kunama. Udio atraktivnih cijena prehrambenih proizvoda u kunama od početka godine nije se znatnije mijenjao, što je u skladu s još uvijek zanemarivim udjelima atraktivnih cijena u eurima (u listopadu je taj udio iznosio samo 0,2 posto naspram 98 posto atraktivnih cijena u kunama).
Iako je način preračunavanja cijena u eure jasno reguliran, to ne isključuje mogućnost da trgovci naknadno prilagođavaju cijene iskazane u eurima, kao što su i dosad mijenjali kunske cijene. Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj predviđeno je preračunavanje cijena iz kuna u euro primjenom punog iznosa fiksnog tečaja konverzije te zaokruživanjem dobivenog iznosa u skladu s matematičkim pravilima zaokruživanja (i to na dvije decimale, a na temelju treće decimale).
Dakle, cijene se ne bi smjele zaokruživati naviše u većoj mjeri nego što to matematička pravila nalažu. Ipak, ne može se isključiti mogućnost da trgovci tijekom vremena nastoje zaokružiti cijene na atraktivne razine u eurima. Stoga se kao pesimističan scenarij simulira zaokruživanje svih cijena naviše, do prve sljedeće atraktivne razine, primjenom sljedećih pravila:
1. psihološke cijene u kunama nakon preračunavanja u eure zaokružuju se na prvu višu psihološku cijenu u eurima
2. frakcijske/egzaktne cijene u kunama nakon preračunavanja u eure zaokružuju se na prvu višu frakcijsku/egzaktnu cijenu u eurima
3. cijene koje nisu atraktivne u kunama ostavljaju se u eurima kao neatraktivne (ne zaokružuju se naviše), zaključuju autori.