Od prvog siječnja 2018. slučajevi zapostavljanja starog i nemoćnog člana obitelji kažnjavat će se novčanom kaznom od minimalno 10.000 kuna, ili kaznom zatvora od najmanje 45 dana, javlja Glas Slavonije.

Nove su to odredbe u Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji, a koji prvi put starije osobe navodi kao skupinu koja uživa posebnu zaštitu. Njihovo zapostavljanje u smislu nedavanja ili neredovitog davanja hrane i pića te lijekova, nepresvlačenja (pelena), nepružanja zdravstvene skrbi i drugog, od 1. siječnja također su oblik nasilja.

Prema podacima kojima raspolaže Ured pučke pravobraniteljice Lore Vidović, takvu brigu u Hrvatskoj iskazuje oko 17 posto osoba u dobi od 35 do 49 godina, jer svakodnevno skrbi o starijim, nemoćnim članovima obitelji. 

- Od 1. siječnja na snazi će biti novi Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, a dio novosti koje smo predložili i koje su uvrštenje u nj, snažnije će zaštititi starije osobe. Tako je upravo ova skupina prvi put u Zakonu navedena kao posebno zaštićena, a novost je i da je zanemarivanje njihovih potreba također prepoznato kao oblik nasilja. Riječ je o situacijama koje dovode do uznemirenosti starije osobe, ili vrijeđaju njezino dostojanstvo i tako joj izaziva patnju, bilo tjelesnu ili duševnu - ističu u Uredu pučke pravobraniteljice, a prenosi Glas Slavonije

Pogrešno je mišljenje da se ovim zakonom uvodi obveza brige o roditeljima jer to već postoji u Ustavu i Obiteljskom zakonu.

Ovim zakonom prvi put oblik nasilja postaje i zanemarivanje potreba starijih koje dovodi do patnje, poput situacija kada netko ostavi staru i nepokretnu osobu, roditelja, cijeli dan kod kuće samu, bez hrane i vode, ne daje joj lijekove...

Novi zakon pozdravljaju i socijalni radnici

Novi zakon pozdravljaju i socijalni radnici koji se u svojoj radnoj svakodnevici svega nagledaju kada je riječ o nebrizi za stare. I Centar za socijalnu skrb Đakovo zaprima takve dojave.

– Evo primjera: stara osoba doživjela je moždani udar i u bolnici je. Bolnica ju otpušta kući nakon pružene zdravstvene skrbi, no zovu nas jer nitko iz obitelji ne dolazi po tu osobu. Naša je obveza zbrinuti je, pronaći obveznike uzdržavanja. Kada ih pronađemo, djecu ili druge članove obitelji, kažu nam da ne mogu uzdržavati svoje stare, ni financijski ni stambeno. Budu tu posrijedi i narušeni odnosi između više djece, kažu da i sami žive od zajamčene minimalne naknade, podstanari su... Kažu da imaju malu djecu pa da ne mogu brinuti i o starima. Nekima je zbog toga neugodno, nekima nije. Žalosno je kada, objektivno gledajući, oni mogu brinuti o svojima starima, no tvrde da to nisu u mogućnosti - govori za Glas Slavonije ravnateljica đakovačkog CZSS-a Dubravka Petrović.

No, dodaje, ima i prekrasnih primjera gdje ima ljudi koji daju otkaz da bi brinuli o svom starom, bolesnom i nemoćnom roditelju.

- Ovaj zakon pozdravljam i kao socijalni radnik, i kao ravnateljica centra, i kao čovjek. Kao centar dužni smo intervenirati kada nema obveznika uzdržavanja te staru i nemoćnu osobu smjestiti ako se zbog narušenog zdravlja i dobi ne može brinuti o sebi i sama funkcionirati, no ona mora dati pristanak da bi ju institucionalno i na druge načine zbrinuli - kaže Petrović.

Zaštita starijih treba se oslanjati na prevenciju

Dok su većini najzvučnije spomenute kazne od 10.000 kuna, ili 45 dana zatvora u slučaju nebrige o starima, u Uredu pučke pravobraniteljice ističu kako se zaštita starijih nikako ne bi trebala oslanjati na sankcije, nego na prevenciju, pa je važno uspostaviti tzv. sustav neformalne skrbi.

- Potrebno je pružiti podršku članovima obitelji koji brinu za svoje starije - poručuju iz Ureda.