Poznati proizvođač slavonskih kulena Tomislav Galović otišao je u mirovinu prvi dan ove godine, a već sljedeći dan je bio ponovno u direktorskoj fotelji svoje tvrtke Kulin Galović, piše tjednik Lider. Od države će  primati punu mirovinu, a istovremeno će biti direktor na pola radnog vremena. Njegova snaha bila je direktorica tvrtke umjesto njega puna tri radna dana, od 30. prosinca do 2. siječnja.

- Iskoristio sam promjene u mirovinskom stupu koje su s prvim danom 2019. godine stupile na snagu i otišao na jedan dan službeno u mirovinu. No, kako zakon kaže da i u mirovini mogu primati punu mirovinu i raditi na pola radnog vremena, već 2. siječnja sam ponovno počeo obnašati funkciju direktora pa sam to i iskoristio – rekao je za tjednik Lider Tomislav Galović i dodaje da će i dalje nadgledati proizvodnju suhomesnatih proizvoda od svinjetine.

Galović je to rekao u četvrtak Lideru, ali već u petak nam je rekao da su ga zvali iz Zavoda za mirovinsko i da će se opet morati odjaviti s direktorskog mjesta. 

- Iako sam ja postupio ispravno, kažu da prvo moram dobiti riješenje o mirovini da bi se prijavio na pola radnog vremena kao direktor. Čekat ću to rješenje, pa sam onda spreman iznijeti sve detelje - kaže nam Galović koji je potvrdio da je otišao u starosnu mirovinu jer ima uvjet 65 godina i 36 godina radnog staža.

Vlada je po prijedlogu ministra rada i mirovinskog sustava Marka Pavića prihvatila paket mirovinskih zakona, a dio tih izmjena je i da svi umirovljenici mogu raditi na pola radnog vremena, a istovremeno primati punu mirovinu. Vojnici, policajci i ostale službene osobe koje su redom u mirovinu išli ranije zbog beneficiranog radnog staža, imaju uz to dodatnu opciju: Oni mogu raditi na puno radno vrijeme i primati plaću, a zadržati pola mirovine.

Do prvog dana ove godine, na pola radnog vremena su mogli raditi samo oni koji su ostvarili 40 godina staža. No, Vlada je htjela omogućiti umirovljenicima da još mogu raditi ako žele kako bi popunili nedostatak radne snage, ali i povećali uplate u mirovinski sustav. Zbog toga su sve češći i oglasi zaštitarskih tvrtki koje traži isključivo umirovljenike i nude im posao, te pozivaju umirovljene policajce i vojnike da im se pridruže.

Iako se zakon sigurno nije vodio time da direktori ostanu direktori i primaju visoku mirovinu i pola plaće, to je u potpunosti u skladu sa zakonskim odredbama koje su dobre, kaže i bivši ministar rada Mirando Mrsić (Demokrati).

- Svatko bi si trebao pomno izračunati koliko mu se isplati potez odlaska u mirovinu i nastavka rada. Za plaću na pola radnog vremena i dalje treba plaćati doprinose, ali i poreze jer se dohodak pribraja mirovini. Intencija je dobra sama po sebi. Oni koji imaju male mirovine i osjećaju se sposobnim mogu dodatno zaraditi. Ali ministar Pavić itekako treba pratiti učinke zakona, koliko će on utjecati na tržište rada, koliko će pomoći standardu umirovljenika, te ispraviti sve negativnosti koje će se eventualno pojaviti. Uvijek će biti 'ekstremnih' slučajeva poput direktora, ali oni će biti u manjini - kaže Mrsić.

Umirovljenik koji radi uplaćuje dodatne doprinose za mirovinu, pa bi mu država to trebala obračunati kada napokon prestane i s tim dodatnim poslom u mirovini. Mrsić kaže da te uplate i ne znače da će se već izračunata mirovina znatno povećati, pogotovo ako se radi na pola radnog vremena u kraćem razdoblju od jedne do pet godina.

Danas u Hrvatskoj nedostaje radne snage, pa je rad za umirovljenike svakako dobrodošao. No, jasno je da u slučaju visoke nezaposlenosti mladih, rad umirovljenika koji dobivaju prihod s dvije strane, postaje svojevrsna nelojalna konkurencija.

Iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava potvrđuju nam da se izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju odnose na sve, pa tako i direktore. Još nemaju evidenciju koliko je umirovljenika iskoristilo novu mogućnost rada uz mirovinu. No, podsjećaju da je dosad i po važećim odredbama, koje su bile znatno restriktivnije, uz starosnu mirovinu radilo oko 5000 osoba. Nakon ovih izmjena broj će se znatno povećati.

- Na pola radnog vremena sad mogu raditi svi korisnici prijevremene starosne mirovine, starosne mirovine i starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika(oni koji u mirovinu idu sa 60 godina, ali imaju 40 godina staža, op.a.). Izmjene se ne odnose samo na direktore, nego omogućavaju široj umirovljeničkoj populaciji mogućnost rada uz punu mirovinu. Među dosadašnjih 5000 osoba koje su koristile to pravo, bio je samo neznatni broj direktora - odgovorili su iz kabineta ministra Marka Pavića.