Na početku sjednice Vlade premijer Andrej Plenković istaknuo je kako su nakon saborske rasprave u srpnju temeljito analizirali sve primjedbe i sugestije podnesene na Zakon o obnovi nakon potresa u prvom čitanju te su u Sabor poslali konačni prijedlog Zakona.

- Uvažili smo više od 25 konkretnih prijedloga, neke djelomično, neke nismo. Uvedeni su socio-ekonomski kriteriji. Želimo da idućeg tjedna, kada će biti sjednica Sabora, pokušamo uz što širi konsenzus, što uključuje i oporbene stranke, doći do zakonskog okvira koji će omogućiti kvalitetnu i učinkovitu obnovu  - rekao je. 

Što se tiče borbe s epidemijom korona virusom, podsjetio je na ovotjedni sastanak sa Znanstvenim savjetom na kojem su raspravljali o dosadašnjim rezultatima, učincima na gospodarstvo, financije, početak školske godine.

- Ono što je dobro, moramo što više koristiti ulogu stožera na lokalnoj razini, koji puno bolje poznaju situaciju, i donositi mjere koje će biti ciljane - rekao je. 

Naglasio je kako je osobni stupanj odgovornosti najbitniji. 

- Higijena, dezinfekcija, distanca su tri točke na kojima se bazira sva temeljita obrana od Covida-19, s obzirom da još nemamo lijek ni cjepivo - istaknuo je.

Osvrnuo se i na proširenje istrage u slučaju Josipe Rimac, bivše državne tajnice u Ministarstvu uprave.

- Mi podržavamo rad DORH-a, USKOK-a, PNUSKOK-a, svih neovisnih institucija i očekujemo da se daljnji postupci provedu temeljito u razumnim rokovima. Oni za koje bude utvrđeno da su odgovorni, naravno, će i odgovarati. Ukoliko je tu riječ o ljudima koji imaju i određene političke dužnosti, mi ćemo s te strane povlačiti i političke poteze - rekao je.

Ministar zdravstva Vili Beroš istaknuo je kako je zdravstvenim ustanovama poslao novu uputu za omogućavanje posjeta roditelja djeci u bolnicama s mogućim dužim vremenski trajanjem.

- Zabilježili smo dnevno, ali i tjedno najveće brojke. One nisu dobre, no klinička slika je blaža u odnosu na početak pandemije. Od ukupnog broja zaraženih, 174 pacijenta su na liječenju, a 10 na respiratoru - rekao je Beroš i pozvao građane na pridržavanje epidemioloških mjera naglasivši kako je to jedini način za suzbijanje zaraze. 

Zakon o obnovi

Obzirom da je ministar graditeljstva Darko Horvat u samoizolaciji, Zakon o obnovi predstavila je državna tajnica Dunja Magaš.

- Donošenjem Zakona uređuje se način i postupak obnove, odnosno uklanjanje uništenih zgrada te gradnja zamjenskih obiteljskih kuća i stambeno zbrinjavanje osoba pogođenih tom katastrofom - rekla je naglasivši kako je kratkoročni cilj Zakona smanjenje novih šteta i daljnje ugroze zdravlja i života ljudi, kao i učinkovitiji popravci konstrukcije zgrada.

- Za prostor povijesno-urbane cjeline Grada Zagreba uređuje se program cjelovite obnove - istaknula je. 

Zakonom se uređuju, dodala je, program i mjere aktivnosti obnove, način financiranja, osnivanje i rad stručnog savjeta za obnovu, Fonda za obnovu, način obnavljanja, isplatu novčane pomoći za obnovu obiteljskih kuća i zgrada, kao i novčane pomoći umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće, uklanjanje oštećenih zgrada i kuća, stambeno zbrinjavanje i privremeni smještaj osoba pogođenih potresom, tehničko-financijsku kontrolu, utvrđivanje odgovornosti u gradnji i naknadu štete zbog nesavjesne gradnje te transparentno informiranje javnosti o troškovima obnove...

Vlada je usvojila i prijedlog zaključka o privremenom stambenom zbrinjavanju osoba čije su nekretnine stradale u potresu, a koji su privremeno smješteni u Studentskom domu Cvjetno naselje. 

- 15. svibnja Vlada je donijela odluku o financiranju najamnine stambenog zbrinjavanja, a Ministarstvo državne imovine je zaprimilo 464 zahtjeva. S obzirom da su smještajni kapaciteti uoči početka nove akademske godine potrebni za smještaj studenata, a na današnji dan u SC Cvjetno naselje je privremeno smješteno još 275 osoba, pojavila se potreba za pronalaženje privremenog smještaja na drugoj lokaciji - istaknula je Magaš dodavši kako se ovim zaključkom obvezuje Ministarstvo državne imovine da u suradnji s Gradom Zagreba pronađe adekvatan smještaj za ljude smještene u Cvjetnom naselju. 

Dakle, smještaj se tek treba pronaći. 

- Obvezuje se i Ministarstvo unutarnjih poslova te Ravnateljstvo Civilne zaštite da izvrše demobilizaciju paviljona 1 i 2 SC-a te mobilizaciju drugog prikladnog objekta - istaknula je dodavši kako će sredstva za provedbu ovog zaključka biti osigurana iz Fonda solidarnosti EU.

Kako stoji u prijedlogu zaključka, Ministarstvo unutarnjih poslova najkasnije do 15. rujna treba izdati nalog za demobolizaciju iz Cvjetnog naselja, što znači da se do tog roka mora pronaći i zamjenski smještaj ljudima koji i dalje ne mogu u svoje domove, a nisu ispunili uvjete za sufinanciranje najma stana. To će biti, istaknula je Magaš, neki hotel ili hostel.

Do 4. kolovoza, stoji u zaključku, prema metodologiji Građevinskog fakulteta, u Zagrebu je pregledano 26.116 zgrada od čega je oko 1199 zgrada ocijenjeno kao neuporabljivo zbog vanjskog utjecaja (N1) i kao neuporabljivo zbog oštećenja (N2) te oko 4765 ocijenjeno kao privremeno neuporabljivo i za koje je potreban detaljan pregled (PN1) i kao privremeno neuporabljivo i za koje su potrebne hitne intervencije (PN2). 

Podaci o oštećenjima u Krapinsko-zagorskoj županiji govore da je oštećeno 409 zgrada, uglavnom obiteljskih kuća, 53 je privremeno neuporabljivo, a 28 je neuporabljivo, odnosno moralo je biti iseljeno. U Zagrebačkoj županiji prijavljeno je 510 oštećenja obiteljskih i gospodarskih zgrada, od čega je 29 privremeno neuporabljivo, a 11 obiteljskih kuća potpuno neuporabljivo.

- Kao što smo i kazali, na vrijeme smo pripremili konačni prijedlog Zakona. Uz uvažavanje niza sugestija koje su dali saborski klubovi, očitovanja svih resora i uvažavanja socio-ekonomskih kriterija, želimo da rasprava idućeg tjedna bude konstruktivna i da na temelju Zakona krenemo i u osnivanje odgovarajućih tijela, Fonda prije svega, a potom i u konkretnu obnovu, zahvaljujući i mnogim međunarodnim sredstvima, koja smo za to predvidjeli - poručio je još premijer.

Obzirom da, prema Ustavu, Sabor ne zasjeda do 15. rujna, Vlada je u Sabor uputila zahtjev za izvanrednim zasjedanjem idućeg tjedna, točnije 2. rujna, upravo kako bi se što prije mogao raspraviti i donijeti Zakon o obnovi. 

Oslobođenje od plaćanja 20 posto

Obnova se financira po modelu da država plaća 60 posto, lokalne jedinice 20 posto, kao i vlasnici 20 posto. No, obzirom da je Vlada prihvatila sugestije oporbe da se uvede socio-ekonomski kriterij, pojedini su oslobođeni tog plaćanja. Državna tajnica Magaš predstavljajući Zakon javnosti pred novinarima nije se baš snašla pa joj je uskakala ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek. Naime, oni čiji mjesečni dohodak po članu obitelji u protekloj godini nije prelazio iznos od 4000 kuna, koliko iznosi osobni odbitak, i oni koji na dan potresa nisu imali imovinu ukupne vrijednosti veće od 200.000 kuna, neće morati platiti tih 20 posto.

- Iznimno od članka 5. stavka 2. ovoga Zakona vlasnik, odnosno suvlasnik nekretnina oslobođeni su osiguranja odnosno uplate sredstava za konstrukcijsku obnovu obiteljskih kuća, poslovnih, stambeno poslovnih i višestambenih zgrada te gradnju zamjenskih obiteljskih kuća ako njegov dohodak, uključujući i dohodak bračnog ili izvan-bračnog druga, odnosno dohodak životnog ili neformalnog životnog partnera, u protekloj i tekućoj godini ne prelazi iznos neoporezivog dohotka (4000 kuna, op.a) i koji nisu imali druge značajnije imovine na dan 22. ožujka 2020. (druge nekretnine, štednju, motorna vozila i plovila), čija ukupna vrijednost prelazi 200.000,00 kuna, o čemu se prilaže odgovarajuća potvrda te daje pisani iskaz ovjeren kod javnog bilježnika - stoji u Zakonu. 

Oslobođeni plaćanja tih 20 posto su i invalidi Domovinskog rata, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status i korisnici socijalne skrbi kojima je priznato pravo na zajamčenu minimalnu naknadu sukladno posebnom zakonu, o čemu se prilaže odgovarajuća potvrda. 

Ali nekretninu koja se obnavlja ne smiju u tom slučaju prodati u idućih pet godina. 

- Ako vlasnik, odnosno suvlasnik nekretnine iz stavka 1. ovoga članka istu proda u roku od 5 godina od dana donošenja odluke o obnovi dužan je uplatiti u državni proračun pripadajući iznos iz članka 5. stavka 2. - piše u Zakonu.

Obnova zgrada - sredstva iz zajedničke pričuve

Sredstva za stambeno poslovne i višestambene zgrade vlasnici, odnosno suvlasnici, stoji nadaje u Zakonu, dužni su osigurati u zajedničkoj pričuvi i uplatiti ih na račun Fonda za obnovu prije početka izvođenja radova na obnovi. Ako se ne osiguraju u zajedničkoj pričuvi i ne uplate na račun Fonda za obnovu, na nekretninama, odnosno posebnim dijelovima nekretnina osnovat će se založno pravo (hipoteka) u korist Republike Hrvatske kao založnog vjerovnika do osiguranja potrebnih sredstava.

Ista situacija će biti i s vlasnicima drugih nekretnina. Ukoliko sredstva od 20 posto ne uplate prije obnove, a nisu izuzeti od toga, država će im upisati hipoteku do uplate.

Bitno je naglasiti i podsjetiti, obzirom da je bilo puno primjedbi građana iz ostalih dijelova Hrvatske zašto bi oni Zagrepčanima plaćali obnovu, da država ne financira obnovu interijera i uređenje interijera privatnih nekretnina. Obnavlja se samo konstrukcija nekretnina. 

Gradnja zamjenskih obiteljskih kuća

Država će graditi i zamjenske kuće onima koje su potpuno uništene, a ti ljudi moraju imati projekt uklanjanja građevina, istaknula je državna tajnica Magaš.

- Ukoliko se utvrdi da je to bilo s pravom uklonjeno, prije svega će se financirati taj projekt uklanjanja, to je prihvatljiv trošak, a njima će se graditi zamjenske kuće, ali isto tako, kao i kod konstrukcijske obnove, i oni su dužni financirati 20 posto. Završne radove će oni morati financirati sami.

- Zamjenska obiteljska kuća može se graditi ako to vlasnik odnosno suvlasnici nekretnine zatraže pisanim putem, uz uvjet da oni odnosno njihovi srodnici na području Grada Zagreba odnosno Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije na kojem se nalazi uništena obiteljska kuća, nisu vlasnici druge useljive kuće ili stana na dan 22. ožujka 2020., a o čemu uz zahtjev za gradnju zamjenske obiteljske kuće predaju pisanu izjavu pod materijalnom i kaznenom odgovornošću na kojoj je potpis ovjeren kod javnog bilježnika - stoji u Zakonu.

Zamjenska obiteljska kuća gradi se na mjestu uklonjene kuće, osim u slučaju klizišta, u kojem se slučaju gradi na novoj lokaciji na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije. Ukoliko se zamjenska kuća gradi na novoj lokaciji, na zemljištu u vlasništvu Grada Zagreba ili ove dvije županije, vlasnik uklonjene kuće dužan je zemljište na kojemu je bila uklonjena kuća darovati Gradu Zagrebu odnosno županiji najkasnije do preuzimanja zamjenske kuće, a koji su njemu dužni darovati zemljište na kojemu je izgrađena zamjenska obiteljska kuća.

Korisna tlocrtna površina zatvorenog dijela zamjenske obiteljske kuće iznosi do 55 kvadrata za jednu ili dvije osobe, 70 za tri ili četiri osobe te 85 četvornih metara za pet i više osoba. Na novu kuću mogu računati i oni koji srušenu kuću u potresu nisu legalizirali, ali su bili u postupku.

Umjesto gradnje zamjenske kuće, moguć je i novac

Umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće, vlasnik može odabrati isplatu novčane pomoći za opravdane troškove, koja ne može biti veća od procijenjene građevinske vrijednosti kuće na kakvu vlasnik ima pravo prema ovom Zakonu. Tada je vlasnik oslobođen osiguranja, odnosno uplate sredstava za obnovu.

Na temelju ovoga Zakona uklanjaju se zgrade koje su izgubile svoju mehaničku otpornost i/ili stabilnost u toj mjeri da su urušene ili da njihova obnova nije moguća, ali za to je potrebna suglasnost svih vlasnika, odnosno suvlasnika zgrade. 

Vlasnik oštećene zgrade ima pravo na novčanu pomoć za opravdane troškove koje je imao, odnosno koje ima za nužnu privremenu zaštitu zgrade od utjecaja atmosferilija te uklanjanje i pridržanje opasnih dijelova zgrade koji su mogli odnosno koji mogu ugroziti život ili zdravlje ljudi, popravak ili zamjenu dimnjaka, popravak ili zamjenu zabatnog zida, popravak stubišta, popravak dizala.

- Mislim da su brojna poboljšanja od prvog do drugog čitanja u Zakon unesena. Očekujemo raspravu i bit ćemo otvoreni i kroz ovo drugo čitanje i pažljivo slušati sve prijedloge jer je najvažnije da Zakon bude kvalitetan, pravičan i da osigura što bržu i kvalitetniju obnovu - istaknula je ministrica Obuljen Koržinek naglasivši kako se žurno radi na obnovi bolnica i škola.

Zgrade i kuće se obnavljaju konstrukcijski, samo škole, bolnice, kulturna dobra cjelovito

One će se, kao i kulturno-povijesna baština, obnavljati cjelovito.

- A sve ostalo će ovisiti o dinamici priljeva sredstava. Važno je naglasiti da Zakon otvara mogućnost svima onima koji nisu čekali, koji su već krenuli s obnovom, da onaj dio koji osigurava država refundiraju - poručila je.

Procjena je da će obnova koštati 86 milijardi kuna, a financiranje će ići, dodala je Obuljen Koržinek, kroz različite linije, ali i različite metodologije i pristupe. Kombinirat će se međunarodna, kao i domaća sredstva.

- Obnovu će koordinirati Fond za obnovu kojeg će zajednički osnovati država, Grad Zagreb te Zagrebačka i Krapinsko-zagorska županija. Ugovorom o osnivanju će biti precizirano kako će se financirati i osiguravati sredstva. Važno je da to bude jedno operativno tijelo koje će koristiti ekspertizu svih, posebno gradskih ureda, koji moraju ovakve projekte pripremati. Fond će voditi ravnatelj, on će imati svoje Upravno vijeće i s njim će se upravljati kao sa svim drugim institucijama - rekla je ministrica Koržinek dodavši kako je to vrlo sličan model kao kod obnove Dubrovnika.

Odabir sudionika u gradnji i drugih sudionika na obnovi zgrada, uklanjanju zgrada i građenju zamjenskih obiteljskih kuća obavlja se temeljem javne nabave prema kriterijima koji se određuju programom mjera, a kojim se određuju najviše cijene usluga, radova i građevnih proizvoda.