Očekivano trajanje života Zagrepčana iznosilo je lani 79,6 godina, što je za gotovo četiri godine dulje nego 2003. godine, kada je bilo 76 godina, a najveći javnozdravstveni problem u Zagrebu su kardiovaskularne i maligne bolesti, pokazuju podaci su iz Zdravstveno-statističkog ljetopisa Grada Zagreba za 2017. godinu, koji je u povodu Svjetskog dana zdravlja u petak predstavljen u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo "Andrija Štampar".

Kardiovaskularne bolesti, odnosno bolesti srca i krvnih žila te maligne bolesti s naglaskom na rak pluća i rak debelog crijeva izdvojene su kao javnozdravstveni prioriteti u Zagrebu u 2018. godini.

"Iako je zamjetan blagi pad smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, 42 posto smrti od tih bolesti u Zagrebu nas ne može zadovoljiti jer napredne zemlje imaju smrtnost između 25 i 27 posto", kaže ravnatelj Zavoda Zvonimir Šostar.

Veliki problem, dodaje, predstavljaju mentalne bolesti, odnosno depresija, s obzirom da je lani u Zagrebu bilo ukupno 120 samoubojstava. "Zabrinjava što je u populaciji od 15 do 24 godina starosti bilo sedam samoubojstava, dok je u dobnoj skupini od 24 do 39 godina bilo 11 samoubojstava, a to su najproduktivnije skupine. Depresija postaje definitivno vodeća dijagnoza u svijetu", kazao je Šostar. 

Hrvati su sve starija nacija

Voditeljica Službe za javno zdravstvo Zavoda Marina Polić Vižintin istaknula je kako su Hrvati sve starija nacija, a Zagrepčani još stariji u odnosu na nacionalne pokazatelje, s udjelom osoba starijih od 65 godina od preko 17,5 posto.

Pritom očekvivano trajanje života muškaraca u Zagrebu iznosi 77 godina, a žena 82 godine.

"Po kriterijima Svjetske zdravstvene organizacije mi smo vrlo staro stanovništvo, što je razlog da su maligne i kardiovaskularne bolesti prisutnije i da se zbog njih više umire", rekla je Polić Vižintin .

Među razlozima zbog kojih Zagrepčani posjećuju liječnika primarne zaštite na prvom su mjestu bolesti dišnog sustava, slijede bolesti mišićno-koštanog i vezivnog tkiva, te na trećem mjestu kardiovaskularne bolesti. Najveći broj stanovnika Zagreba biva hospitalizirano zbog karcinoma i bolesti cirkulacijskog sustava, potom slijede duševni poremećaji i poremećaji ponašanja te bolesti probavnog sustava.

To pokazuje da u Zagrebu dominiraju kronične masovne nezarazne bolesti koje imaju zajedničke faktore rizika, a to su nepravilna prehrana, pušenje, prekomjerna konzumacija alkohola i nedovoljna tjelesna aktivnost. Stoga bi se promjenom stila života i ranim pregledima moglo pomoći da se bolest niti ne pojavi, a ako se pojavi da je sporijeg tijeka i da ostavlja manje posljedice, rekla je Polić Vižintin.