Zagrebačkim osnovnim i srednjim školama, te dječjim vrtićima tek je prije nekoliko dana "sjela" uplata Grada za siječanj, a posljednja prije toga bila je prije više od šest mjeseci, potvrdilo nam je to više ravnatelja.
Ovo nije prvi put da kasne uplate za materijalne troškove s kojima škole plaćaju sve komunalije, režije, higijenske potrepštine, opremu, račune za dobavljače hrane za školske kuhinje itd.. No ravnatelji su ove godine u još većem problemu jer ove godine nije bilo ni prihoda od najma sportskih dvorana i drugih prostora za izvanškolske aktivnosti, koji se zbog korone nisu smjeli iznajmljivati. Radi se o milijunskim iznosima koje škole, odnosno Grad Zagreb duguje po više stavki.
- Zabrinuti smo. Nije prvi put da se kasni s isplatama, ali neke škole zaista nemaju nikakve druge financijske dobitke. Nije mi jasno kako se Gradu uopće isplati gomilati te dugove, jer ionako kamate na sve te neplaćene račune plaća Grad - kaže nam Suzana Hitrec, predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja.
Njezinu brigu dijele i drugi ravnatelji, posebno stoga što se od lokalnih izbora nemaju kome ni obratiti. Otkako je pročelnik za obrazovanje Ivica Lovrić dao ostavku, nova uprava još nije potvrdila ni vd.-a, niti odabrala novog pročelnika, pa nema nikakvih informacija ni o čemu iz Gradskog ureda.
- Nažalost, ovo nije prvi put. Već je ustaljena praksa da se u studenome isplati nešto novca da se pokriju ključni minusi za proteklih pet-šest mjeseci. Onda sljedeća uplata dolazi kao i sad, pred ljeto. Gomilaju se ogromni dugovi, radi se o milijunima, a sad pogotovo nitko ne može predvidjeti kako će se to riješiti. Samo snalažljivošću ravnateljica i ravnatelja odgađaju se ovrhe. S obzirom da dolazi ljeto i škole se zatvaraju, dva mjeseca će se lakše disati, no pitanje je što će biti najesen. I dobavljači ne mogu zauvijek trpjeti da im se ne isplaćuje - kaže nam donedavni nezavisni zastupnik u Gradskoj skupštini Tomislav Stojak.
On je još u travnju upozoravao na ovu situaciju, kada je rekao da je "javna tajna da je jedino u siječnju ove godine nešto malo novaca isplaćeno vrtićima i školama da bi se pokrili ključni minusi, kako bi vrtići i škole uopće mogli početi raditi". Ustanove imaju ogromnih problema s normalnim svakodnevnim funkcioniranjem, kazao je on.
U nekim srednjim školama najavljuju kako će tražiti suglasnost od Grada Zagreba za naplatu tzv. "dodatnih troškova školovanja" od učenika, odnosno roditelja. Te uplate, podsjetimo, kreću se od 300 do 700, 800 kuna, najčešće ih traže strukovne ili umjetničke škole gdje se pojačano koriste oprema i materijali na nastavi, no Grad lani nije odobrio školama da ih naplaćuju od roditelja.
Pitanje je hoće li nova uprava dozvoliti njihovu naplatu u sljedećoj školskoj godini.
Inače, prema Programima javnih potreba u srednjoškolskom odgoju i obrazovanju Grada Zagreba za 2021., za održavanje i opremanje srednjih škola (što podrazumijeva tekuće i investicijsko održavanje, ulaganje u imovinu i opremanje objekata) planirano je 6,614 milijuna kuna.
Za poboljšanje standarda u osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju planirano je 133.89 milijuna kuna, za sufinanciranje prehrane 18.466 milijuna, za izvannastavne i ostale aktivnosti (poduka plivanja, natjecanja) - 3,058 milijuna, te održavanje i opremanje srednjih škola za poboljšanje standarda - 11,175 milijuna kuna.
Zasad iz gradske uprave nismo dobili odgovor na upit koliko duguju za troškove škola i vrtića, te kako će to biti sanirano.