Oživjeti mozak životinje koja je bila mrtva satima senzacionalan je uspjeh što su ga još 2019. ostvarili znanstvenici s američkog sveučilišta Yale, predvođeni Zadraninom - profesorom doktorom Nenadom Šestanom (53). Znanstvenik porijeklom iz Zemunika pored Zadra trebao je potom primiti počasnu nagradu zadarskog sveučilišta za pothvat o kojem je pisao cijeli svijet, ali uručenje su morali odgoditi za neka bolja vremena zbog pandemije. E, pa ta bolja vremena napokon su došla. 

Šestanu je jučer počasni doktorat uručila rektorica Sveučilišta u Zadru Dijana Vican. 

- Utvrdili smo da ste prvorazredan znanstvenik, vrstan sveučilišni profesor, izniman u kristalno-jasnoj i nimalo laganoj istraživačkoj opredijeljenosti neuroznanstvenim 'čarolijama' ljudskog mozga - istaknula je rektorica Vican i nastavila:

- Znamo da niste očekivali i tražili potvrdu svog rada i osobe, ali prema našim mjerilima vi ste vijorili na vrhu i zasjenili sve druge prijedloge. Kao dijete Zemunika, zadarski učenik, hrvatski studenti, svoj fascinantni istraživački duh zamršen još u djetinjstvu pretvorili ste u strast te uspjeli svoje snove ostvariti u konkurentnom okružju cijelog svijeta. Uzor ste i poticaj našim studentima, učenicima i nastavnicima, kojima pokazujete da se ne smiju zadovoljiti osrednjošću te da se isplati slijediti svoje snove...

Šestero Hrvata u supertimu na Yaleu

Šestan se pak u svom govoru - koji je više puta prekidao ganut i na rubu suza, jer očito mu uza svu njegovu karijeru mnogo znači priznanje koje je dobio u svom rodnom gradu - posebno zahvalio svim srednjoškolskim profesorima u Zadru i znanstvenicima s Medicinskog fakulteta, kao i suradnicima u laboratoriju na Yaleu. Od njih 40 čak 27 su, kaže, profesori. 

Nenad Šestan i njegova tim na Yaleu su 2019. razvili tehnološki sustav BrainEx kojim su četiri sata nakon smrti uspjeli održati i zaštititi, odnosno obnoviti staničnu aktivnost u mozgu svinje. Ogroman je to, senzacionalan uspjeh tima u kojem je bilo još Hrvata, ukupno ih je šestero (Zvonimir Vrselja, David Andrijević, Tomislav Klarić,  Mario Škarica, Danijel Franić i Nenad Šestan). I naravno - postavlja se pitanje hoće li to jednog dana uspjeti izvesti i na mozgu čovjeka?

- Ta naša tehnologija, koju smo razvili, uspjela je kod svinja, a hoće li se to ikada napraviti kod čovjeka to je stvarno pitanje etike - rekao je jučer prilikom dodjele nagrade u Zadru Šestan i prilično skromno dodao:

- Mi to ne pokušavamo, jer nam nije zadatak da to radimo, nego nam je zadatak da omogućimo povećanje organa za transplantaciju. To nije bio cilj našega istraživanja, nego zapravo slučajno otkriće tehnologije i sad se dio laboratorija usmjerio k tome. Inače, moram se pohvaliti da su tu tehnologiju razvila dvojica Hrvata iz Osijeka, Zvonimir Vrselja i David Andrijević.

Šestan je u svom govoru posebno zahvalio i roditeljima Anđelku i Ivici, koji su prisustvovali uručenju nagrade. 

'Listao sam medicinsku enciklopediju i zastao na slovu 'M'. Kao mozak...'

- Kad mu je bilo šest godina donosio je u stan guštere pa ih secirao, proučavao... Volio je knjige i već tad sam mu kupila Medicinsku enciklopediju - rekla je majka, prenosi HRT Radio Zadar.

- Moj put je bio čudan, s obzirom da sam bio dijete koje nije moglo mirovati u školskoj klupi, ali sam imao sreću da su profesori u srednjoj školi prepoznali moje talente, otvorili mi vrata u trenutku kad me nitko nije vidio kao znanstvenika - rekao je nakon dodjele nagrade Šestan pa nastavio:

- Naravno, ključna je bila i majčina želja da postanem liječnik, zbog čega mi je kupila medicinsku enciklopediju. Bila mi je dosadna dok sam je listao, sve do slova „M“, kada sam našao članak o mozgu koji je potpisao naš veliki znanstvenik Ivica Kostović. U to vrijeme Josip Sokolić izveo je prvu transplantaciju srca u Jugoslaviji i ja sam se počeo pitati bi li se i mozak mogao transplantirati. Tako je krenulo neko moje zanimanje za ovaj poziv...

Šestan je inače rođen 1970. u Zadru. Diplomirao je 1995. godine na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Potom je otišao je u SAD te na Yaleu pod mentorstvom akademika Paška Rakića 1999. obranio doktorski rad iz područja neurobiologije. Od 2002. bio je docent, od 2008. izvanredni profesora a od 2012. redovni profesor na Odjelu za neuroznanost Medicinskog fakulteta Sveučilišta Yale. Od 2016. je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.