To je to što me zanima!

Zadnji veliki potres 1880. je oštetio svaku zgradu u gradu

Nikad ne vidjeh užasnije slike, ne oćutih dublje žalosti za svoga vijeka, pisao je Šenoa koji je radio na popisivanju šteta nakon potresa kao vijećnik. Oštećena je bila svaka od 3760 zgrada koliko ih je tada bilo
Vidi originalni članak

Potres koji je u nedjelju ujutro pogodio Zagreb najjači je u zadnjih 140 godina. Zadnji veliki potres magnitude 6,2 Richtera na pogodio je Zagreb 9. studenog 1880. godine, a u snažnom podrhtavanju oštećena je skoro svaka od 3670 zgrada, koliko ih je tada bilo u gradu.

POGLEDAJTE VIDEO:

Vaš internet preglednik ne podržava HTML5 video

Urušilo se 13 posto zgrada, a katedrala je bila toliko oštećena da joj je trebala temeljita obnova. U tom potresu poginula je jedna osoba, a još 29 teže je ozlijeđenih. 

Prirodoslovac Josip Torbar napisao je kako se zemlja tresla desetak sekundi, a da se nakon prvog udara gradom uzvitlala prašina te su se srušili brojni dimnjaci, a urušeni zidovi pokrili su ulice ruševinama. 

POGLEDAJTE FOTOGALERIJU:

Epicentar tog razornog potresa bio je blizu Kašine, ali snažno podrhtavanje oštetilo se sve do Dubrovnika. 

Mnogi Zagrepčani živjeli su u strahu nakon potresa. Oni koji su mogli, pobjegli su u obližnje gradove monarhije, ali i razne europske gradove. Navodi se da je Glavni kolodvor izdao 3800 karata u sljedećim danima. Sam grad je tada imao oko 30.000 stanovnika. 

Na popisivanju šteta nakon potresa radio je i slavni pisac August Šenoa, koji je bio gradski vijećnik u to vrijeme. 

- Nikad ne vidjeh užasnije slike, ne oćutih dublje žalosti za svoga vijeka - pisao je Šenoa koji se razbolio od upale pluća i umro sljedeće godine.

POTRES U ZAGREBU Crkva u Palmotićevoj oštećena: Urušio se strop iznad ulaza

Taj je potres potakao sustavni razvoj seizmologije u Hrvatskoj, u čemu su presudnu ulogu imale JAZU i Meteorološki opservatorij Kraljevske velike realke u Zagrebu, odakle se, kako pišu kroničari, zaslugom Andrije Mohorovičića razvila u svijetu priznata “zagrebačka seizmološka škola”.

Najugroženiji Zagreb, Rijeka i dio Dalmacije

Geofizički odsjek zagrebačkog PMF-a izradio je kartu rizika na temelju analize oko 40.000 potresa zabilježenih u Hrvatskoj, ali i u susjednim zemljama.

Karte PMF-a uključene su u Procjenu rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku koje je izradila Državna uprava za zaštitu i spašavanje. Prema njoj, samo je u Zagrebu 40.000 kuća i zgrada sagrađeno prije 1945. te u gradnju nije uračunata opasnost od podrhtavanja tla.

One su najugroženije, a najviše ih je u strogom centru grada. Upravo neke od tih zgrada stradale su u potresu u nedjelju.

Ono na što su najviše upozoravali je da bolnice ne bi bile dovoljne kako bi primile sve ozlijeđene.

Zgrade u kojima se nalaze uglavnom su u centru grada koji je loše povezan. Treba napomenuti da nijedna bolnica u glavnom gradu nema pravi helidrom kako bi ozlijeđene mogli prevoziti helikopterima. Jedino ga ima KB Dubrava.

UŽIVO: SVE O POTRESU U ZAGREBU Zagreb je podrhtavao i u noći, Slovenija nam poslala pomoć

Tog je najviše svjestan Ured za upravljanje hitnim situacijama koji je tiskao i podijelio 1,3 milijuna letaka što ljudi trebaju činiti nakon potresa i gdje mogu potražiti pomoć.

- Najvažnije je da ljudi odrede mjesto na kojem će se naći ako nas potres pogodi na radni dan. Mobilne mreže tada neće funkcionirati - rekao je pročelnik tog ureda Pavle Kalinić.

Potresi u Zagrebu kroz povijest

Podzemlje Zagrebačke gore, čiji je istočni dio u nedjelju ujutro bio sjedište razornog potresa i ranije je više puta bio pogođen jakim potresima.

Potres VIII. stupnja MCS ljestvice s epicentrom u Medvednici 17. prosinca 1905. godine prouzročio je mnogo štete u Zagrebu, ali nije nanio ljudske žrtve.

Medvednica je bila epicentar još jednom potresu jačine VIII. stupnja MCS ljestvice drugog dana 1906. godine. I on je izazvao štetu, bez ljudskih žrtava.

Posljednji razorni potres 1909.

Posljednji razorni potres pogodio je Zagreb 8. listopada 1909. godine. Bio je jačine VIII - IX stupnjeva MCS ljestvice s epicentrom u dolini rijeke Kupe. U Zagrebu je rušio dimnjake i oštetio zgrade.

VIDEO: OGROMNA ŠTETA Nevjerojatni prizori: Potres je oštetio i Zagrebačku katedralu!

Među jače potrese koji su zahvatili Zagreb ubraja se onaj od 16. rujna 1590. godine. Njegov epicentar bio daleko u podnožju Alpi, a od njega je stradao Medvedgrad, zbog čega je vlasnik toga grada morao preseliti u Šestine, kažu kronike.

Medvedgrad je opet stradao 11. veljače 1699. godine, u potresu čiji je epicentar bio u Sloveniji. Stradali su također Veliki Kalnik i Pavlinski samostan s crkvom u Sveticama.

Godine 1894., 14. travnja, razoran potres od VIII – IX  stupnjeva MCS ljestvice oštetio je zagrebačku stolnu crkvu i više kuća, ali je od njega znatno više stradala Ljubljana.

Idi na 24sata

Komentari 17

  • 24.03.2020.

    ghjghjghj

  • Vlad 23.03.2020.

    A. Šenoa je kao gradski vijećnik obilazeći unesrećene se razbolio i ubrzo umro. Naš banditos sprema kofere, stanove prenio na bližu obitelj a novac je odavno na of shore računima po egzotičnim zemljama i u pričuvnoj otadžbini.

  • papilon100 22.03.2020.

    Covjek koji ima dva restorana zatvori jer inspektoru treba dat lovu i 26 ljudi na cesti i nikom nista .Doticni inspektor ima ima i prezime treba ga kaznit oduzet mu svu imovinu i neisplacivat mirovinu.Najmanje 30 godina zatvori ili streljanje.To Bandicev igrac

Komentiraj...
Vidi sve komentare