Budnicom gradske limene glazbe središtem Zadra te polaganjem vijenaca ispod Križa na  Gradskom groblju, u Zadru je u ponedjeljak počelo središnje obilježavanje 25. obljetnice vojno-redarstvene akcije Maslenica 93., kojom su Oružane snage RH oslobodile bitne strateške točke  od okupacije srpskih paravojnih postrojba,  i omogućile ponovno povezivanje juga i sjevera Hrvatske. 

POGLEDAJTE VIDEO:

U ime Hrvatskoga sabora vijenac je položio potpredsjednik Sabora Milijan Brkić, u ime predsjednika Vlade  ministar obrane Damir Krstičević, u ime predsjednica Republike Hrvatske Ante Deur, predsjednik savjeta Predsjednice RH za branitelje, a vijence su položili i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, te predstavnici gradova, županija i brojnih braniteljskih udruga.

U visokom državnom izaslanstvu su i ministar hrvatskih  branitelja Tomo Medved, generali Ante Gotovina i Rahim Ademi, a u povorci koja je s gradskog groblja položila zajednički vijenac i zapalila svijeće kod Spomenika 3. bojne 4. gardijske brigade Imotski sokolovi, te kod Spomenika poginulim braniteljima na Trgu kneza Višeslava, bili su roditelji poginulih branitelja te predstavnici javnoga i društvenog života Zadarske, Šibensko-kninske i Splitsko- dalmatinske županije.

Mimohodu koji predvode ratne postrojbe sa 188 zastava, priključili su se brojni  Zadrani i njihovi gosti, sve do Hrvatskog narodnog kazališta gdje se održava Svečana akademija.

Krstičević: Oluja je bila kruna rata

Ministar obrane Damir Krstičević kazao je da je operacija Oluja bila kruna rata, a operacija Maslenica njegova strateška prekretnica.

– Ova Vlada s posebnom pažnjom radi na očuvanju vrijednosti Domovinskog rata. S predsjednicom smo preuzeli pokroviteljstvo nad ovom obljetnicom. Želim još jednom zahvaliti svim braniteljima na uspješno provedenoj operaciji Maslenica. Oluja je bila kruna rata, a Maslenica je bila strateška prekretnica – rekao je Krstičević te dodao da je akcija Maslenica bila pokazatelj da je Hrvatska vojska već tada bila sposobna izvesti tako složene vojne operacije.

– Dragi prijatelji, operacija Maslenica pokazala je nama i cijelom svijetu što možemo postići. Pokazala što znači odlučnost, hrabrost, jedinstvo i zajedništvo. Te vrijednosti svaki dan prenosio nam je general Ante Gotovina – zaključio je ministar Krstičević i najavio govor generala Ante Gotovine.

Gotovina: Rat nije naš izbor, nego potreba

– Danas obilježavamo 25 godina od jedne u nizu operacija Domovinskog rata. Zadaće postavljenje pred akciju Maslenica bile su slične. Uspjeh operacije donio je sigurnost u području grada Zadra, Biograda, Šibenika i Sinja. Potaknuti iskustvom naučene lekcije u operaciji Maslenica, pokazali smo spremnost za finalno oslobađanje naše domovine. Uspjeh je bila pretpostavka za potpisivanje Daytonskog sporazuma koji je osigurao mir u ovom dijelu Europe. Ne smije se zaboraviti da je uzrok bila agresija na Hrvatsku. Rat nije bio naš izbor, nego potreba. Za sve ljude koji tu žive, Domovinski rat je temelj hrvatske državnosti. I dalje nam ostaje briga za čuvanje slobode. Oružane snage su jedan od najvažnijih čimbenika pri tome. Sigurnost i sloboda pretpostavke su za to da se možemo usredotočiti na gospodarski razvoj Republike Hrvatske i na tom putu želim nam uspjeh – rekao je general Ante Gotovina.

Grabar Kitarović: Vjera nam je potrebna i danas u borbi da opstanemo

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović zahvalila je svim sudionicima akcije Maslenica te ih pozvala da i danas vjeruju u Hrvatsku kao što su to činili za vrijeme Domovinskog rata.

– Agresorske snage koje su do 22. siječnja 1993. držale taj teritorij odbačene su u dubinu okupiranih područja, gdje su u Oluji dočekale konačni vojni poraz. O žestini borbi svjedoči prevelik broj palih hrvatskih junaka, 127 vitezova kojih se s ponosom prisjećamo.

– Postrojbe iz svih krajeva Hrvatske udruženim su junaštvom krenule u oslobađanje ovog predivnog kraja Hrvatske. Ne samo ova operacija, nego i druge operacije svjedočanstvo su domoljublja, hrabrosti i moralnih vrlina hrvatskog čovjeka. Tako je kada smo zajedno i kada imamo jasno određene ciljeve. Operacija Maslenica otvorila je put ne samo konačnom oslobađanju nego je i stvorila pretpostavke za izgradnju i obnovu. Posebno bih istaknula dva simbola. To su Maslenički most i tunel Sveti Rok. Hrvatska ima sve pretpostavke za uspjeh. Dragi branitelji Zadra, dragi sudionici Maslenice, od sveg srca vam čestitam ovu obljetnicu i zahvaljujem vam na svemu što ste učinili za obranu Hrvatske. Bili ste ovdje. Kao što ste onda vjerovali u Hrvatsku, ista nam je vjera potrebna i danas u borbi da ostanemo i opstanemo na ovoj hrvatskoj grudi – rekla je Grabar-Kitarović.

Znanstveni kolokvij "Vojno-redarstvena operacija Maslenica – prijelomnica obrambenoga i oslobodilačkog Domovinskog rata"

U sklopu obilježavanja 25. obljetnice Vojno-redarstvene operacije Maslenica na zadarskom Sveučilištu u 15 sati  održat će se znanstveni kolokvij "Vojno-redarstvena operacija Maslenica – prijelomnica obrambenoga i oslobodilačkog Domovinskog rata".

"Znanstveni kolokvij o VRO Maslenica organiziramo s ciljem da se znanstveno razmotri kontekst i značenje te vojno-redarstvene akcije koja je označila prekretnicu u obrambenom i oslobodilačkom Domovinskom ratu.

Ne ulazeći u detalje operativne provedbe te operacije te doprinos pojedinaca i vojnih postrojba, što je predmet dobrodošlih specijalističkih vojnih studija i publicističkih memoarskih djela, važno je na temelju različitih izvora relevantnih podataka ukazati na geostrateško značenje zadarske regije, posebno s obzirom na povezivanje primorskoga i kontinentalnog dijela Hrvatske, vojnogeografske specifičnosti koje je trebalo uzeti u obzirom prigodom planiranja i provedbe operacije, kao i političke okolnosti uoči i nakon operacije",  istaknuo je prorektor prof. dr.  Josip Faričić, organizator kolokvija i urednik publikacije u kojoj će se na hrvatskom i na engleskom jeziku objaviti proširena i znanstvenim aparatom opremljena izlaganja s kolokvija.

Premda je tijekom Domovinskog rata i ranije bilo operacija kojima su oslobođeni pojedini dijelovi okupiranoga hrvatskog teritorija (npr. Dubrovačkog Primorja i Konavala), VRO Maslenica je imala prekretničko značenje jer je smanjen agresorski pritisak na Zadar, jedan od najvećih hrvatskih obalnih gradova, oslobođena su mnoga naselja u Ravnim kotarima i dragocjena infrastruktura (npr. zračna luka u Zemuniku) te, što je vrlo važno, omogućeno je povezivanje hrvatskoga sjevera i hrvatskoga Juga preko Novskog ždrila, objašnjava dr. Faričić.

Također ostvareni su preduvjeti za izgradnju tunela Sv. Rok i novoga Masleničkog mosta, kojima je zapravo utvrđena konačna trasa autoceste koja je desetljeće poslije povezala srednji i južni dio hrvatskoga Jadrana s gorskim i nizinskim dijelom Hrvatske.

VRO Maslenica - oslobodilačka operacija Oružanih snaga RH i MUP-a RH

Operacija Maslenica oslobodilačka je operacija Oružanih snaga Republike Hrvatske i pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova RH, izvedena početkom 1993. protiv vojnih snaga tzv. srpske krajine koje su s tada okupiranog dijela zadarskog područja prekidale kopnenu komunikaciju Dalmacije s ostalim dijelovima Republike Hrvatske.

Vojna je akcija planirana i izvedena u razdoblju od 6. do 27. siječnja 1993., dok su borbe na terenu počele 22. siječnja 1993. u 6 sati. Tijekom akcije hrvatski vojnici i policajci oslobodili su zadarsko zaleđe, Masleničko ždrilo i zrakoplovnu luku Zemunik, a naknadno je oslobođena i brana Peruća, koju su pripadnici srpskih paravojnih postrojba  neuspješno digli u zrak.

Operaciju su planirali i izveli generali Janko Bobetko, Ante Gotovina, Ante Roso, Mirko Norac i Mladen Markač. U izvedbi operacije Maslenica bile su angažirane sve grane Oružanih snaga RH, a sudjelovale su postrojbe tadašnjeg Zbornog područja Split (4. gardijska brigada "Pauci", taktičke grupe 112. i 113., 126. brigada, 7. domobranska pukovnija, 40. inženjerijska bojna, 72. bojna VP), specijalne postrojbe MUP-a, dijelovi 9., 3., 2., i 1. gardijske brigade, dijelovi postrojbi GSHV-a, te Središnjica elektroničkog djelovanja Split, kopnene, diverzantske i pomorske snage HRM-a i eskadrila helikoptera HRZ-a. 

Za vrijeme napadnih djelovanja tijekom operacije, od 22. do 25. siječnja poginulo je 13 hrvatskih branitelja, sljedeća dva dana (26. i 27. siječnja) u obrani dostignutih crta poginulo je još šest, a 70 pripadnika HV-a je ranjeno. U snažnim topničko-raketnim i tenkovskim, a povremeno i pješačko-diverzantskim, napadima velikosrpskih agresora koji su uslijedili odmah nakon "Maslenice", do 31. ožujka 1991. broj poginulih hrvatskih branitelja popeo se na 127.