Hrvatsko novinarsko društvo (HND) šokirano je presudom Općinskog suda u Virovitici kojom je novinar Ivan Žada u srijedu nepravomoćno osuđen na uvjetnu četveromjesečnu kaznu zatvora s rokom kušnje od godinu dana jer je neovlašteno snimao telefonski razgovor sa saborskim zastupnikom HDZ-a Josipom Đakićem, a dio razgovora kao transkript objavio na Facebooku i portalu Index.hr.
Zabrinuti su i zbog ostalih presuda medijima, odnosno novinarima.
Snimao zbog sigurnosti
Razgovor Žade i Josipa Đakića bio je u listopadu prošle godine, nakon što je Ivan Đakić, sin saborskog zastupnika Josipa Đakića, u jednom virovitičkom kafiću prijetio Žadi, podsjećaju iz HND-a. Rekao je da će mu polomiti vrat ili nekome u Zagrebu platiti 500 eura da to napravi.
- Nakon što sam čuo prijetnju, nazvao sam Josipa Đakića u namjeri da ga o tome izvijestim jer sam se uplašio za sebe i sigurnost svoje obitelji. Na sudu smo dokazivali da su interes moje zaštite i interes javnosti važniji od interesa privatnosti snimane osobe. Sud je, međutim, zaključio drugačije i razgovor okarakterizirao kao privatni - kaže Žada. Josipu Đakiću je, dodaje, samo želio reći da urazumi svojega sina, koji mu je prijetio zbog pisanja o ocu.
- Nazvao sam ga kao novinar i predstavio se kao novinar. Naravno da imam razloga bojati se Josipa Đakića, pravomoćno osuđenog za napad na policajca - zaključuje Žada.
Novinari koji žele snimiti razgovor moraju sugovorniku to i naglasiti, osim u slučajevima kad je snimanje od javnog ili nekog drugog interesa, važnijeg od interesa zaštite privatnosti snimane osobe. Primjerice, ako se istražuju kriminal ili korupcija. Žada kaže da razgovor s Đakićem nije nigdje učinio javno dostupnim, nego je on u medijima samo prepričan. Proces, najavljuje, ide dalje, na Županijski sud.
HND smatra da ova presuda nije u skladu s europskim standardima zaštite slobode izražavanja, jer nije riječ o privatnom razgovoru, a komunikacija državnih dužnosnika s novinarima uvijek je tema od javnog interesa.
Zato će HND i Centar za zaštitu slobode izražavanja Žadi ponuditi pravnu pomoć u daljnjem kaznenom postupku.
Tužbe protiv medija pravilo
Za HND su zabrinjavajuće i ostale presude protiv medija u kojima su, poručuju iz udruženja, tužitelji također članovi vladajućeg HDZ-a. Zamjenik predsjednika HDZ-a i potpredsjednik Sabora Milijan Brkić nepravomoćnom je presudom dobio 40 tisuća kuna protiv Večernjeg lista zbog teksta “Koliko koštaju duševne boli domaćih političara”.
- Za sud, čini se, kritika Brkića zbog tužbi nije kritika dužnosnika - poručuje u ime HND-a njegov predsjednik Hrvoje Zovko.
Treća nepravomoćna presuda protiv medija u zadnjih nekoliko dana dolazi s Općinskog suda u Splitu koji je donio presudu protiv Slobodne Dalmacije zbog komentara novinarke Andreje Topić o inovatoru Luki Vukoviću, kojemu je dodijeljeno 30 tisuća kuna odštete. Sud je ocijenio spornim što je autorica spomenula Vukovićevo članstvo u HDZ-u i implicirala da je novac iz proračuna za svoj izum dobio po političkoj zasluzi.
Za HND je posebno poražavajući dio presude kojim se pokušava zabraniti sloboda iznošenja mišljenja u bilo kojoj novinskoj formi. O tome da se novinare osuđuje na uvjetne zatvorske kazne, i to u članici Europske unije, HND će obavijestiti međunarodnu javnost.
Protiv medija, odnosno novinara vodi se oko 1130 sporova, pri čemu je postala “moda” od novinara i njihovih medijskih kuća u tužbama tražiti da “solidarno” nadoknađuju štetu tužiteljima.
- Nije sporno da svatko kome su povrijeđena prava objavom informacije u medijima ima zakonsko pravo zaštititi se. To je tako u svim zemljama. Međutim, kod nas su tužbe protiv medija i novinara postale pravilo, a ne izuzetak. To je pogrešno, jer postoji niz drugih mehanizama koji omogućuju efikasnu zaštitu. Došlo je do toga da se novinare često i neosnovano tuži kako bi se poslala poruka, odnosno izvršio financijski pritisak na redakciju i novinara osobno - upozorava zagrebačka odvjetnica Vanja Jurić.
'Status novinara treba biti prioritet društva'
• Presuda novinaru Žadi odvjetnici Vanji Jurić djeluje kao zastrašujući presedan. Teško joj je, kaže, shvatiti rezoniranje suda, imajući u vidu da se radi o moćnom političaru stranke na vlasti i zastupniku u Saboru, čiji su postupci, skoro bez iznimke, pitanje od javnog interesa.
• Kad tužitelji odaberu tužbom ići protiv novinara osobno, iako sva prava mogu ostvariti u postupku protiv nakladnika, radi se o pokušaju ‘kažnjavanja’ novinara, izravnom pritisku, dodaje odvjetnica.
• Novinari u Hrvatskoj obavljaju izuzetno važan posao. Gledajući sve afere koje su otkrivene isključivo zahvaljujući novinarima, o kojima inače ne bismo znali ništa, status i sloboda novinara trebali bi biti prioritet ovoga društva, kaže odvjetnica.
• Prema podacima Ministarstva pravosuđa, tijekom 2015., 2016. i 2017. godine na sudovima su bila 164 kaznena postupka za povredu časti i ugleda. Riješena su 132, od kojih je 18 završilo osuđujućom presudom. Kod nas su tužbe protiv medija i novinara postale pravilo, a ne izuzetak.