Nakon što je ovaj tjedan u Srbiji treća osoba umrla zbog ospica, Hrvatski zavod za javno zdravstvo upozorio je da ljudi koji doputuju iz zemalja u kojima postoji epidemija predstavljaju veliki rizik budući da je riječ o vrlo zaraznoj i lako prenosivoj bolesti.
- Ako osoba dobije visoku temperaturu praćenu osipom po licu i tijelu, treba se što prije javiti liječniku radi pravodobnog postavljanja dijagnoze i zaštite osjetljivih osoba koje su s njom bile u kontaktu. Dolazak liječniku treba najaviti telefonom, da se izbjegne čekanje s drugim bolesnicima u čekaonici, s obzirom na to da grupiranje osoba u čekaonicama pogoduje širenju infekcije virusom ospica - kaže prim. dr. sc. Bernard Kaić, voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).
Prema HZJZ-u, Hrvatska je u zadnjih desetak godina imala tek jednu “ozbiljniju” epidemiju ospica, 2015. godine, kad je zabilježeno 206 oboljelih. Do tada je najveći broj oboljelih zabilježen 2008., kad smo imali 51 registrirani slučaj, a ostalih godina bilježilo se tek nekoliko njih godišnje. U siječnju i veljači prošle godine imali smo sedam oboljelih. Zadnja zabilježena smrt od ospica u Hrvatskoj bila je tijekom manje epidemije 2004. godine.
Inače, statistike o smrtnosti u razvijenim zemljama pokazuju da na tisuću oboljelih od ospica umre jedan. Rizik od problema je najveći kod djece u predškolskoj dobi, pogotovo ako nisu cijepljena, a komplikacije kod starijih ljudi često su teže i liječenje može potrajati dulje, kaže naš sugovornik. Dodaje kako mali broj epidemija u Hrvatskoj svakako treba zahvaliti relativno dobroj procijepljenosti, no zbog kampanja protiv cijepljenja, ona, nažalost, posljednjih godina pada.
Rizične županije
- U zadnjih šest godina procijepljenost djece kod prve doze cjepiva, koje se provodi s godinu dana, s 95% posto pala je na 89,7%. Istina, to još nije tako loše, pogotovo ako uzmemo u obzir da je procijepljenost djece kod druge doze, koja se daje prije polaska u školu, još vrlo visoka - objašnjava dr. Kaić. Dodaje da postoje županije u kojima su ti postoci niži od prosjeka i rizik je veći. To su Dubrovačko-neretvanska, Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska i Osječko-baranjska.
S obzirom na to da Osječko-baranjska županija graniči sa Srbijom, naš sugovornik kaže kako je teško reći je li zbog toga rizik od uvoza ospica bitno veći budući da smo ospice prethodnih godina uvozili iz mnogih drugih zemalja, primjerice Nizozemske, Francuske ili Italije.
- Rekao bih da se ništa dramatično ne mijenja, odnosno ne povećavaju se šanse za širenje zaraze zbog toga što je riječ o Srbiji - kaže dr. Kaić. No treba voditi računa o tome da osobe koje ovih dana putuju iz Srbije mogu biti nositelji virusa.
Izbjegavajte čekaonicu
Pedijatar dr. Milivoj Jovančević ističe kako je vrlo važno javiti se liječniku pri pojavi prvih simptoma, jer je važno potvrditi sumnju u ospice, s obzirom na to da osip može biti povezan i s drugim uzrocima. Naime, u praksi je bilo i slučajeva s atipičnim simptomima, kad su djeca morala biti primljena u bolnicu i tek se iz krvi moglo utvrditi je li riječ o virusu ospica.
- No roditelji se prethodno obavezno trebaju najaviti liječniku te dogovoriti da ne čekaju s djetetom u čekaonici, kako bi se u što većoj mjeri smanjila mgućnost širenja zaraze - upozorava Jovančević.
Važno je naglasiti da djeca s ospicama nikako ne bi trebala piti aspirin za snižavanje temperature jer on u kombinaciji s virusom može biti štetan, ističu liječnici. S obzirom na to da ospice uzrokuje izrazito zarazan virus, ospice se lako prenose. Ako vam je dijete u školi ili vrtiću i pojave se ospice, velika je šansa da se i ono zarazi. Bolesnici su zarazni nekoliko dana prije pojave vidljivih znakova ospica, ali i nakon pojave osipa. Nakon što se osip potpuno povuče, dijete više nije zarazno. Paramiksovirus, koji uzrokuje nastanak ospica, može se prenijeti kapljičnim putem iz nosa, grla i usta.
Nestaju kroz pet dana
Bolest ospica spontano prolazi. Kao kod ostalih viroza, temperatura (u ovom slučaju i osip) nestaju za 5-6 dana. Kašalj najčešće dulje potraje. Kad posumnjate da vam je dijete dobilo ospice, odmah se obratite liječniku. Bitno je da liječnik tu sumnju odmah prijavi javnozdravstvenim ustanovama jer je bolest teža i lako se prenosi. U većini razvijenih zemalja djeca se cijepe protiv ospica. Nakon cijepljenja može se pojaviti blaga infekcija, koja nije zarazna.
Osjetljiva su dojenčad u vrijeme kad se smanjuje broj antitijela dobivenih od majke i osobe koje su odbile oba ili nisu primile jedno od dva potrebna cjepiva (dolje u članku). Djeca majki koje su cijepljene ili su preboljele bolest u pravilu ne obolijevaju prvih šest mjeseci života jer su još zaštićena majčinim protutijelima koja se prenose preko posteljice ili dojenjem. Za postavljanje dijagnoze ključne su upravo specifične Koplikove pjege. Nalikuju na sitna zrnca bijelog pijeska okružena crvenilom. Najbolje se vide na sluznici nasuprot donjim kutnjacima. Obično se pojavljuju i nestaju u jednom danu.
Nakon nekoliko dana od njihove pojave javlja se pravi osip na koži cijelog tijela. On najprije zahvaća lice, predio iza uha, a potom trup, ruke i na kraju noge. To je takozvana treća faza. Težina bolesti povezana je s proširenošću osipa; što je osip jači, teži je i tijek bolesti.
Dr. Kaić: Protiv ospica cijepio sam se tek s 42 godine
Cijepiti se mogu i odrasle osobe, pod uvjetom da ranije nisu bile cijepljene i nisu preboljele ospice, kaže dr. Kaić. Dodaje kako se i on cijepio tek s 42 godine. Budući da nije bio siguran je li cijepljen, a kao epidemiolog trebao je anketirati oboljele, prethodno se cijepio.
- Odrasle osobe koje znaju da nisu cijepljene i nisu preboljele ospice mogu se cijepiti i u zrelim godinama, čak i dva do tri dana nakon izlaganja društvu osoba koje su zaražene. U tom slučaju cjepivo može pomoći da se ospice lakše prebole - kaže epidemiolog dr. Bernard Kaić.