Je li Županijsko državno odvjetništvo Karlovac nadzorom Općinskog državnog odvjetništva u Gospiću utvrdilo propust u postupanju po predmetu od 19. kolovoza protiv 36-godišnjaka za prijetnje i protupravno oduzimanje slobode na štetu supruge, jer osumnjičeniku nije predložen istražni zatvor, nego su mu izrečene zaštitne mjere, pitali smo tužiteljstvo jučer zamolivši i za objašnjenje rezultata provedenog nadzora.
No odgovor nismo dobili iako je prije deset dana karlovačka županijska tužiteljica Vera Magdić Bižanović rekla kako je pokrenut nadzor o tome je li kod određivanja mjera, a ne traženja istražnog zatvora za nasilnika recidivista došlo do propusta. I ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica rekao je tad kako je u tijeku nadzor.
- Ministarstvo pravosuđa i uprave nije zaprimilo izvješće o nadzoru - odgovorili su nam jučer iz MPU-a. Naveli su i kako sukladno mjerodavnim propisima MPU nije ovlašten ispitivati rad državnih odvjetnika u konkretnim predmetima, jer bi isto predstavljalo kršenje Ustava RH. Podsjećamo, prošli tjedan u ponedjeljak J. M. (36), nakon što ih je zatekao u svojoj obiteljskoj kući u Gospiću, nožem je teško ranio prijatelja, a potom i suprugu, koja je iz kuće pobjegla susjedima. J. M. je imao zabranu prilaska supruzi bliže od 50 metara jer je tjedan prije napao, zatočio i vezao suprugu.
Policija ga je, naime, privela 19. kolovoza te ga prijavila za prijetnje i oduzimanje slobode supruzi, no ODO Gospić odredio mu je samo mjere opreza i pustio ga. Općinska državna odvjetnica Tatjana Šimunić Adamović rekla je tad za Hinu kako procjena hoće li odrediti mjere opreza ODO donosi od slučaja do slučaja, uz procjenu raznih okolnosti, jer “kud bismo došli da se pritvaraju svi obiteljski nasilnici”. J. M. je pritvoren, a izbodene žrtve su izvan životne opasnosti.
Čemu služi zabrana prilaska na manje od 50 metara?
Na papiru, to je mehanizam zaštite žrtve od nasilnika. Izriče je sud ili državni odvjetnik, ovisi na temelju kojeg zakona se mjera izriče, a to može biti na zahtjev žrtve, policije ili po službenoj dužnosti, i to prema osobi koja je počinila nasilje u obitelji. No uz taj papir, tu je i mehanizam kontrole, zabrana da nasilnik dolazi na određena mjesta gdje se kreće žrtva i psihosocijalna terapija.
Je li to dovoljno?
Stručnjaci upozoravaju da sama zabrana prilaska, bez kontrola i pretresa imovine nasilnika, nije dovoljna. Sam papir ne može spriječiti počinitelja da uzme oružje i napadne žrtvu, što je vidljivo iz broja nasilja nad ženama koji se utrostručio u proteklih sedam godina.
Što je sustav napravio u slučaju iz Novske?
Počinitelj je žrtvi prijetio i policija ga je predala pritvorskom nadzorniku uz kaznenu prijavu. Odveden je na ispitivanje u Općinsko državno odvjetništvo u Sisku, koje ga je pustilo uz mjere. Nije bilo procjene njegova psihičkog stanja niti je uzeto u obzir da je već jednom nekoga ubio.
Zašto je tužiteljstvo pustilo počinitelja?
’Kud bismo došli da pritvorimo sve obiteljske nasilnike?’, rekla je Tatjana Šimunić Adamović, općinska državna odvjetnica u Gospiću, gdje je prije tjedan dana muškarac s mjerom zabrane prilaska i kontaktiranja pokušao ubiti bivšu suprugu. Tjedan dana prije pokušaja ubojstva priveden je zbog prijetnji žrtvi i pušten na slobodu.
Što se može i mora napraviti?
Važno je pravilno procijeniti rizik kad se razmatra hoće li se izreći mjera zabrane prilaska ili istražni zatvor, a za to je potrebna bolja edukacija sudaca i državnih odvjetnika. Promjenom načina komunikacije sa žrtvama treba ih ohrabrivati da prijave, a modeli poput pretresa imovine nasilnika, redovitih policijskih kontrola, stručan i dugotrajan psihoterapijski rad s obiteljima u riziku od pojave nasilja i strože kažnjavanje počinitelja već funkcioniraju u zemljama koje ih primjenjuju.