Tko sljedeće godine dobije dijete, država će mu umjesto 309 eura isplatiti 618 eura pomoći. Nije baš jasno zašto je Vlada odlučila ne zaokružiti ova iznos, ali su se pohvalili povećanjem ove naknade. Također će naknada majkama za drugih šest mjeseci rodiljskog dopusta biti povećana, ali nije otkriveno koliko točno. Uz ulaganja u pokušaje demografske revitalizacije, Vlada će sljedeće godine znatno povećati ulaganja i u vojsku: nabavljaju se helikopteri Black Hawk, šest besposadnih turskih letjelica Bayraktar, Vlada kreće u kupnju moćnih njemačkih tenkova Leopard i višeraketnog sustava HIMARS. Umirovljenicima će isplatiti više kroz povoljniju formulu usklađivanja, a dodatak umirovljenicima, tzv. 13 mirovinu, Vlada će ipak isplaćivati tek od 2026. godine, unatoč najavama da bi se to moglo dogoditi već sljedeće godine. Uz već spomenuti paket porezne reforme, najvažnije su to novosti u proračunu koji je Vlada predložila Saboru.
POGLEDAJTE VIDEO VIJESTI:
Proračun raste na rekordnih 37 milijardi eura, odnosno toliko će Vlada potrošiti sljedeće godine, što je 3,4 milijarde više nego dosad. S druge strane, uprihodit će 33 milijarde eura, pa će i unatoč povećanju prihoda od 2,7 milijardi eura u odnosu na ovu godinu, ipak morati dio pokriti zaduživanjem. Ali i što se tiče proračunskog manjka te omjera duga i BDP-a, oni će biti ispod dozvoljenih granica "mastriških kriterija", po čemu smo ipak bolji i od mnogih razvijenih zemalja. Vlada očekuje i da će sljedeće godine rast BDP-a biti 3,2 posto, što je značajno više od prosjeka EU, a napokon bi se trebala ispuhati i inflacija, ali cijene će i dalje rasti - prosječno 2,7 posto tijekom godine. Naravno, zbog rasta cijena hrane i usluga većina građana nema osjećaj da inflacija popušta i da im standard raste.
Premijer Andrej Plenković rekao je da je proračun socijalno osjetljiv, ali nastavlja i s razvojem, od digitalne transformacije i zelene tranzicije pa do ulaganja u obranu i vojsku.
- Cilj ovog proračuna je da osiguramo bolji standard naših sugrađana. To će se vidjeti u rastu mirovina. Očekujemo i rast plaća. Također, računamo na pomoć osjetljivim skupinama, za što smo osigurali oko 900 milijuna eura – poručio je premijer.
Osim spomenutog izdvajanja za mirovine, i za plaće zaposlenih otići će 516 milijuna eura više jer će se primjenjivati tijekom cijele godine povećanje plaće iz travnja, a Vladu čekaju i novi pregovori. Povećat će se i izdvajanja za sufinanciranje vrtića, a za 2026. je najavljen dodatni milijunski trošak kako bi se napokon u svim školama osigurala jednosmjenska naknada. Ostaje mjera besplatnih udžbenika i prehrane u školama. Povećava se i iznos tzv. alimentacijskog fonda u kojem će država plaćati alimentaciju umjesto roditelja koji to ne čini, a neplatišu goni država umjesto bivšeg bračnog partnera. Ministar Marin Piletić najavio je povećanje na 100 posto osnovice te da će se novac moći primati do djetetove 18. godine, odnosno do 26. godine ako se školuje. Što se tiče spomenute naknade za novorođeno dijete, koja raste na 618 eura, i povećanja naknade za drugih šest mjeseci rodiljskog dopusta, samo za to će sljedeće godine otići 130 milijuna više iz proračuna, odnosno ukupno 685 milijuna eura jer u Vladi smatraju da bi ta mjera trebala više doprinijeti rastu nataliteta. Iako je novoosnovano Ministarstvo demografije, koje vodi DP-ov ministar Ivan Šipić, dobilo na raspolaganje 687 milijuna eura sljedeće godine za tu i ostale mjere koje planiraju provesti, Šipić nije ništa detaljno obrazlagao na sjednici Vlade.
Što se tiče ulaganja u obranu, Plenković se pohvalio rekordnim ulaganjima, a ministar obrane Ivan Anušić spomenuo je neke od stavki. U proračunu je navedeno povećanje od 293 milijuna eura koji bi trebali otići za Bayraktare, HIMARS, početak nabave Leoparda i helikoptere Black Hawk.
- S obzirom na sigurnosne okolnosti, dostižemo cilj od dva posto proračunskih ulaganja u obranu. Čak 29 posto vojnog proračuna ide za modernizaciju, čime ćemo ispuniti obvezu kao članica NATO-a - rekao je premijer.
Ipak, NATO propisuje ulaganja od dva posto BDP-a, i to rijetko koja članica uspijeva ispuniti, što je i uzrok ljutnje novog/starog predsjednika SAD-a Donalda Trumpa. Lani je hrvatski BDP bio 76 milijardi eura, a sljedeće će godine biti i veći, što bi značilo da ipak nećemo ispuniti taj zahtjevni cilj.
Ministar obrane Ivan Anušić objasnio je i dobio suglasnost Vlade za odluku po kojoj će se do 2027. godine uložiti još 31 milijun eura u održavanje novih borbenih zrakoplova Rafalea. Od turske tvrtke Baykar Vlada će kupiti šest letjelica sa svom opremom, rezervnim dijelovima, troškom centra za upravljanje... Vrijednost ugovora je skoro 74 milijuna dolara bez PDV-a, a 2,2 milijuna dolara vrijedna oprema će biti donacija.
Anušić nije na sjednici Vlade otkrio kad bi trebali stići prvi tenkovi Leopard iz Njemačke, ali je objasnio da ćemo mi Ukrajini donirati naše tenkove i vozila za pješaštvo vrijedna 144 milijuna dolara. Taj iznos će isplatiti Njemačka, a mi ćemo ga utrošiti u početak nabave Leoparda. Ranije je objavljeno da Vlada planira kupiti 50 novih Leoparda, za što će trebati vrtoglavi iznos od skoro tri milijarde eura, pa se ova isplata donacije čini kao kap u moru.
Vlada je opet u proračunu za sljedeću godinu planirala iznos za odštetu MOL-u za arbitražu koju je Hrvatska izgubila oko Ine. Sad je planirana isplata od 241,5 milijuna eura, što je znatno povećanje. Već tri godine Vlada ne isplaćuje tu odštetu jer se nada preokretu zbog drugih postupaka koji se vode. A kamate samo teku. Svaki dan se zbog kamata dug povećava za 28.000 dolara, pisala su ranije 24sata.
Iako se je najavljen čitav niz mjera iz stambene politike kako bi se omogućilo priuštivo stanovanje, po proračunu, ulaganja su prilično niska. Povećava se iznos za energetsku obnovu zgrada i obnovu od potresa, ali za provedbu mjera stambene politike je planirano tek 14 milijuna eura. Vjerojatno se to odnosi na povrat polovice PDV-a za kupnju prve nekretnine u novogradnji, odnosno povrat poreza na promet nekretnina kupcima prve nekretnine.
Zanimljivo je i da je Vlada, sukladno novim europskim napucima, prvi put donijela i dokument suhoparnog naziva "Nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan za razdoblje od 2025. do 2028.". U njemu bi trebale biti sve reforme koje smo dosad ispunili, način na koji se planiraju ispuniti i neke nove. Od oko 290 mjera 80 je novih, a ostale su poznate kao obveze iz Nacionalnog plana otpornosti i oporavka, rekao je ministar financija Marko Primorac. Tako da bi u tom dokumentu trebalo biti pobrojeno što Vlada sprema u sljedeće tri godine što se tiče poreza, ali i ostalih reformi. Međutim, taj dokument nije objavljen na strancima Vlade nego samo odluka da se on usvaja...
Ministar Marko Primorac pohvalio se da smo u zadnji osam godina od zemlje koja je bila pod mjerama zbog prekomjernih proračunskih neravnoteža došli do stabilnosti, ispunjenja mastriških kriterija i dobili smo A kreditni rejting.
- To je značajan iskorak i impresivni napredak države - zaključio je Primorac.
37
milijardi eura ukupno će potrošiti Vlada sljedeće godine, što je 3,4 milijarde više nego 2024.
33
milijarde eura Vlada će prikupiti u proračun, ponajviše od poreza. Razliku će pokriti zaduživanjem
293
milijuna eura više ove će godine uložiti u vojsku kako bi se modernizirala obrana zemlje
516
milijuna eura više otići će na sve zaposlene u državnim i javnim službama nego ove godine
3,2%
Trebao bi nam i dalje rasti BDP sljedeće godine, što se čini skromno, ali je bolje od zemalja EU
8,8
milijardi eura ide za umirovljenike, što je 800 milijuna eura više od ove godine zbog usklađivanja
900
milijuna eura odlazi za razne naknade i pomoći građanima, od čega najviše za inkluzivni dodatak
U plusu 16,4 milijarde
Premijer Plenković pohvalio se i da je u zadnjih 10 godina članstva u EU Hrvatska ukupno povukla 16,4 milijarde eura više nego što je uplatila. Ipak, od 2027. planiraju manje od EU.