Ženu iz Podravine koja je prodavala rabljenu odjeću na Facebookovu Marketplacu sud je kaznio s 2100 kuna, a mora vratiti i 70.000 koje je u dvije godine dobila pri prodaji.
Pokušali smo doznati zašto netko ne smije prodavati putem oglasa.
- Fizička osoba može prodavati vlastitu robu pod uvjetom da to ne radi stalno. Inspektor u istrazi utvrđuje postoji li kontinuitet takve prodaje, koju količinu i vrstu robe te gdje ju i kako oglašava i je li to kontinuirano, na primjer ako više mjeseci oglašava istovrsnu robu na društvenim mrežama. U inspekcijskom nadzoru se na temelju svih okolnosti može utvrditi da to netko trajno radi, što tada predstavlja neregistriranu djelatnost trgovine putem interneta - kažu u Državnom inspektoratu.
Robu možete prodavati, ali ne stalno
Pitali smo ih i smijemo li prodati u kratkom vremenu na primjer auto, pa još neki namještaj, odjeću...
I smijemo li mjesecima prodavati i oglašavati na primjer knjige iz biblioteke u kojoj je nekoliko stotina knjiga koje je kupio pokojni djed, a čija bi prodaja i oglašavanje mogli potrajati.
- U pogledu pitanja oko prodaje, kako navodite, djedove biblioteke, za to nije potrebna registracija za djelatnost trgovine, ali bitno je napomenuti da prodaja takve robe može biti predmet istrage zbog mogućih zlouporaba takve prodaje. No u svakom konkretnom slučaju istražnim radnjama i saslušanjem stranke, fizičke osobe i ljudi uključenih u takvu prodaju, inspektor će utvrditi prodeje li vlastite predmete ili o kupnji i prodaji robe za koju fizička osoba treba biti registrirana za obavljanje djelatnosti trgovine - kažu u Inspektoratu.
Dodali su da su obavljanje djelatnosti trgovine kao i uvjeti pod kojima se ona može obavljati propisani Zakonom o trgovini koji u 3. članku definira da je trgovina gospodarska djelatnost kupnje i prodaje robe u svrhu ostvarivanja dobiti.
Navedeni Zakon isto tako definira i tko se može smatrati trgovcem, odnosno odredbom 4. članka istog Zakona propisano je da je trgovac pravna ili fizička osoba registrirana za obavljanje kupnje ili prodaje robe u trgovini.
Zakon ne definira vrstu robe
Zakon ne definira vrstu robe, odnosno je li u pitanju nova ili rabljena roba, niti pojam razmjene robe kao gospodarske djelatnosti.
Odredbom u 10. članku Zakona o trgovini propisano je da je trgovina na malo izvan prodavaonica kada se prodaja obavlja na daljinu, prodaja putem interneta.
Inspektori će zabraniti prodaju ako ocjenom svih činjenica utvrde obavljanje djelatnosti bez registracije, odnosno u suprotnosti s odredbama Zakona o trgovini. Za taj prekršaj je propisana novčana kazna u rasponu od 4000 do 70.000 kuna za fizičku osobu.
- Od početka rada Državnog inspektorata, od 1. travnja prošle godine do 30. rujna ove, tržišni inspektori su obavili 189 nadzora neregistriranog obavljanja trgovine putem interneta i društvenih mreža, uključujući i inspekcijske nadzore prodaje rabljenih automobila, auto dijelova, namještaja i drugog, pri čemu su u 110 nadzora, kod 58,2 posto, utvrđene povrede propisa zbog čega je izdan 61 prekršajni nalog i podnijeto 49 optužnih prijedloga nadležnom sudu - kažu u Državnom inspektoratu.
Uz poduzete prekršajne mjere, ukupno su donijeli 19 rješenja o zabrani obavljanja trgovine putem interneta. Prekršajnim nalozima i optužnim prijedlozima sudovima je predloženo da im oduzmu zaradu.
- Inspektori pri određivanju kazne fizičkim osobama uzimaju u obzir težinu djela, a nadležni općinski (prekršajni) sudovi će odlučiti o samom prekršaju, visini kazne kao i iznosu protupravno stečene imovinske koristi u svakom pojedinom predmetu. Tek po okončanju postupaka, nakon pravomoćnih presuda sudova, znat će se kolike su kazne dobili - rekli su iz Državnog inspektorata.
Dodali su da Zakon o zaštiti potrošača, pa tako i inspektorat, štite kupce samo kad kupuju kod registriranog trgovca, ali ne i pri kupovini od privatne osobe preko oglasa ili interneta.
Mogu ih jedino sami tužiti na sudu.