Broj liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u idućih pet godina past će za 24 posto, čime rad u toj djelatnosti postaje nemoguć, a broj medicinskih sestara zbog odlaska u mirovinu i nedostatka novog kadra za dodatnih 25 posto, upozoravaju iz komora liječnika i medicinskih sestara.
S druge strane, projekcije za idućih pet godina pokazuju da će se broj bolničkih liječnika povećati za 23 posto, s obzirom na one koji će u tom razdoblju otići u mirovinu i broj liječnika koji ulazi sustav.
U bolnicama broj liječnika raste, u primarnoj zaštiti pada
Kao i o drugim pitanjima, struka i tu očekuje rješenja od predstojeće reforme zdravstvenog sustava koju najavljuje ministar zdravstva Vili Beroš.
U javnom i privatnom zdravstvenom sustavu trenutno radi ukupno 15.668 liječnika, a taj se broj povećao za 9,1 posto u odnosu na 2017. Njihova prosječna dob je 51 godina, a 63 posto su žene.
U bolnicama je trenutno 9170 liječnika, prosječne dobi od 43 godine. Njih 995 je starije od 60 godina, a u sustavu trenutno radi i 127 umirovljenika na pola radnog vremena.
Među njima je 6276 specijalista, čiji je broj porastao za 300-tinjak u odnosu na 2017. godinu. S obzirom a 2558 specijalizanata u HLK procjenjuju da će broj specijalista u bolnicama u pet godina narasti za 23 posto.
U primarnoj zaštiti situacija je obrnuta - tamo se u idućih pet godina očekuje dodatni pad broja liječnika za 2 s obzirom na trenutnih svega 236 specijalizanta.
Naročito je kritično u obiteljskoj medicini gdje je trenutno svega 131 specijalizant, a među njima 122-oje već su sada nositelji tima. Procjena je stoga da će u toj djelatnosti broj liječnika u idućih pet godina pasi za 27 posto.
U obiteljskoj medicini je u ovo trenutku 2213 doktora, nedostaje ih 150, a njih 733-oje je starije od 60 godina, pa će situacija, ne učini li se nešto, za pet godina biti neizdrživa, rekao je predsjednik Hrvatske liječničke komore (HLK) Krešimir Luetić na konferenciji MEDMED2022. u Grožnjanu.
U mirovinu će u idućih pet godina otići trećina od 248 pedijatara, kojih i sada nedostaje, pa će njihov broj pasti za 13 posto, a ginekologa za 10 posto.
Iz Hrvatske je dosad otišao 1021 liječnik prosječne dobi od 36 godina, iako u zadnje dvije godine odlasci stagniraju zbog pandemije covida. Oni koji su otišli danas u najvećem broju rade u Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Švicarskoj, Švedskoj, Irskoj i Austriji. Dokumente je izvadilo još 839 doktora koji u svakom trenutnu mogu otići.
Hrvatskoj nedostaje sustav upravljanja ljudskim resursima u zdravstvu. HLK godinama traži strukovni kolektivni ugovor i zakon o plaćama te cjelovitu reorganizaciju programa specijalističkog usavršavanja, a da liječnika nema dovoljno dokazuje i podatak o tri milijuna prekovremenih sati godišnje, kaže Luetić.
Nedostaju medicinske sestre, a slijedi i dodatni manjak
Medicinskih sestara nedostaje više od 4000, a u sljedećih pet godina između 5500 i 7000 sestara stječe pravo na mirovinu, podaci su Hrvatske komore medicinskih sestara.
Ukupno je u registru 38.500 sestara koje rade u zdravstvu i socijalnoj skrbi.
U Komori smatraju nužnim pod hitno povećati upisne kvote za medicinske škole za najmanje 50 posto, jer efekti toga moći će se vidjeti za tri do pet godina.
Treba potaknuti zapošljavanje njegovateljica kao ispomoć sestrama koje su u stalnom deficitu od 25 posto, povećati plaće i osigurati određene pogodnosti koje se odnose na deficitarna zanimanja.
Također, visokobrazovane sestre treba priznati kroz Uredbu o koeficijentima.
"Za pet godina imat ćemo dodatni manjak od 25 posto sestara. Interes za zanimanje je velik ali upisne kvote su premale, pa smo zatražili od Ministarstva obrazovanja da se povećaju", kaže predsjednik Komore Mario Gazić.