Na inicijativu Zeleno-lijevog bloka, kojeg predvodi Tomislav Tomašević, ponovno se ujedinila saborska oporba i kreće u osnivanje Istražnog povjerenstva oko poslijeratne  obnove nakon što je razoran potres jačine 6,2 prema Richteru sravnio Petrinju, Sisak, Glinu i okolna sela.

- Sam tekst ćemo usuglasiti do kraja ovog tjedna, a inicijativu ćemo početkom idućeg tjedna predstaviti javnosti i uputiti je u saborsku proceduru. Fokus je na poslijeratnoj obnovi, ali ne nužno samo na potresom pogođenom području - istaknuo je Tomašević.

POGLEDAJTE VIDEO Oporba nakon sastanka o osnivanju Povjerenstva za poslijeratnu obnovu

Oporba očekuje da i HDZ podrži osnivanje Povjerenstva

Unatoč tome što je DORH već krenuo u izvide poslijeratne obnove i istragu kako su se kuće u Sisačko-moslavačkoj županiji u ovom potresu srušile kao kule od karata, oporba od HDZ-a očekuje da podrži osnivanje Povjerenstva jer bi se ono bavilo političkom odgovornošću ljudi koji su sudjelovali u toj obnovi. 

- Svakakve odgovore od HDZ-a možemo očekivati, iako su  i oni rekli da im je istraga oko ovoga u interesu, stoga očekujemo da Povjerenstvo podrže. A što se tiče izvida koji su u tijeku, istraga još nije krenula. Mi saborskim Povjerenstvom ne bi utvrđivali kaznenu odgovornost jer to utvrđuju druga pravosudna tijela, nego političku odgovornost i ono što je još bitnije - gdje je sustav zakazao i kako da se to ne ponovi u obnovi koja sada kreće na istom tom području, ali i na području Grada Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije - rekao je Tomašević. 

Povjerenstvo bi obuhvatilo istragu poslijeratne obnove, istaknuo je SDP-ov Peđa Grbin, na području cijele Hrvatske.

- Nažalost, nisu samo Petrinja, Sisak i Glina područja na kojima se događala obnova, a koja su seizmički aktivna. Svi znamo da je potresa bilo i u Dubrovniku i Kninu, a to su također područja koja su bila obuhvaćena ratom i obnovom zbog čega smatramo da je ovakvo Povjerenstvo potrebno, ne samo kako bi se utvrdila odgovornost i naučili lekcije za budućnost, nego kako bismo vidjeli da li i na tim područjima postoji potrebe za označavanjem građevina, koje nisu napravljene na adekvatan način - rekao je Grbin naglasivši kako je Povjerenstvo potrebno kako se ovo što se dogodilo nakon rata ne bi dogodilo i u budućnosti.

- Ako možemo pomoći da se jedna kuća u slučaju potresa negdje drugdje ne sruši zato što smo djelovali onda smatram da je to naša obveza učiniti i na tome ovo Povjerenstvo treba raditi - rekao je. 

Na sjednice Povjerenstva bi zvali, između ostalog, istaknuo je, i Sisačko-moslavačkog župana Ivu Žinića (HDZ), koji je bio glavni inženjer tijekom obnove na Banovini poslije Domovinskog rata.

- On sada na sve načine pokušava sa sebe skinuti odgovornost, no evidentna je njegova odgovornost. I ljude poput Žinića treba pozvati da objasne što su to radili i zbog čega su posljedice njihovog rada takve da su se mnoge kuće urušile kao kule od karata - rekao je. 

Od vladajuće većine, naglasio je, očekuje da pokaže odgovornost i da shvati da ovo Povjerenstvo nije upućeno protiv nikoga osobno. 

- Ovdje se radi o tome kako da pomognemo građanima Hrvatske da se ovo ne dogodi ponovno. Ako kod njih postoji i trunka odgovornosti, podržat će osnivanje Povjerenstva - rekao je.

Revizija robnih zaliha: 'Tražit ćemo odgovor zašto nisu bile spremne'

SDP će zatražiti i reviziju robnih zaliha.

- Mi smatramo da se zadnjih nekoliko dana pokazalo da u sustavu robnih zaliha nešto ozbiljno ne funkcionira. Činjenice su vidljive, kontejnera nema i ne stižu. Vlada je prije dva i pol mjeseca usvojila izvješće, u kojem stoji da kontejneri čine tek jedan posto robnih zaliha, a iz čega je jasno da se u trenutku korona krize, kada su se ti kontejneri mobilizirali, novi nisu nabavljali. I mi tražimo odgovor zašto robne zalihe nisu bile spremne - poručio je Grbin.

Zvonimir Troskot, zastupnik Mosta, najavio je već za sutra prvi sastanak radne skupine sastavljen od članova oporbe kako bi usuglasili tekst ove inicijative.

- Osim što smo prisutni na terenu, mislimo da je potrebno osnovati radnu skupinu kako bismo spriječili potencijalno lešinarenje u područjima koji su bili pogođeni ratom - rekao je.

Stjepo Bartulica iz Domovinskog pokreta naglasio je kako je Državni proračun nekima majka, a nekima maćeha, što se u poslijeratnoj obnovi još jednom potvrdilo.

- I treba temeljito istražiti na koji način se dijelio novac, tko je dobivao korist od toga i to na cijelom području gdje se vršila obnova poslije rata - poručio je Bartulica, koji, kaže, iz prijašnjih iskustava ima sumnju da će HDZ podržati Povjerenstvo. 

- Međutim, ako su dosljedni i provode ono što sami govore, a mislim da je i njima u interesu da se ovo napravi, onda će podržati - dodao je. 

Predsjednik Suverenista, Hrvoje Zekanović, naglasio je kako smatra da je država nakon Domovinskog rata pokazala da je snažna i suverena te da ne treba zaboraviti da je velikoj većini svojih građana uspjela omogućiti krov nad glavom.

- Nemojmo zaboraviti da je Hrvatska izašla iz teškog rata, koji je trajao preko četiri godine i to što je napravila treba pohvaliti. Međutim, moramo vidjeti je li tu bilo nekih propusta - rekao je ispričavši vlastito iskustvo s obnovom jer je i njegova kuća bila u potpunosti uništena u ratu. 

- I moja obitelj je bila korisnik državne potpore za obnovu. A veliki problem, koji smo osobno iskusili, bio je problem kooperanata. Jedna građevinska tvrtka bi dobivala posao, koji bi davala drugim tvrtkama. U mom slučaju se dogodilo da je tek treća tvrtka radila posao, a prva koja ga je dobila, a druga koja je postala kooperant su imale nula zaposlenih radnika - istaknuo je dodavši kako se radi o malverzacijama. 

- Tražit ćemo od Komore građevinskih inženjera da se oduzmu licence onim građevinskim inženjerima koji su vršili nadzor i dozvolili obnovu kakva se dogodila nakon rata - rekao je naglasivši da ne treba zaboraviti da su i mnogi SDP-ovi načelnici u to vrijeme sudjelovali u obnovi. 

- Obnova je išla i u vrijeme Ivice Račana, tako da nije tu samo HDZ kriv. Ako ćemo gledati političku odgovornost, onda moramo malo zagrebati i u SDP - dodao je Zekanović. 

'Podaci Ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje se moraju javno objaviti'

Predsjednica GLAS-a, Anka Mrak Taritaš, naglasila je kako se svi podaci o obnovi nalaze u Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje te da će od njih tražiti da ih odmah javno objave.

- Treba napomenuti i da su se propisi mijenjali, komore su tek osnovane 1999., a riječ je o obnovi, koja je tek počela 1996., sustavno je rađena dugi niz godina - poručila je. 

Upitana da li bi trebalo mijenjati Zakon o obnovi Grada Zagreba i dvije okolne županije, kako bi se u njih uvrstila i Sisačko-moslavačka i Karlovačka županija, Mrak-Taritaš je poručila kako je taj Zakon loš i neprovediv. 

- Da bi bilo tko mogao predati zahtjev za obnovom, mora ispuniti 60 papira. Nije ni čudo da je prošlo već 10 mjeseci, a da u Gradu Zagrebu nismo vidjeli da se bilo što krenuli obnavljati, osim onog što građani rade sami, svjesni da ne mogu imati povjerenje u državu. I to je apsolutno došlo do svog dna. Zakon mora biti brz i operativan - dodala je.

Ako će trebati napraviti 3000 novih kuća, a zaključi se da će ih se godišnje moći napraviti samo 100, naglasila je, onda možemo zamisliti koliko će ta obnova trajati. 

- A to samo znači da će starost na Baniji umrijeti, a mladost otići negdje drugdje - istaknula je. 

Dalija Orešković, zastupnica Centra, poručuje kako se ovdje ne radi o tome hoće li HDZ podržati osnivanje Povjerenstva nego njegovoj političkoj odgovornosti za način kako je provedena poslijeratna obnova. 

- Mi smo, ne čekajući da se Istražno povjerenstvo formira, već pokrenuli inicijative i alate koje su nam kao saborskim zastupnicima dostupne. A to su i postavljanje zastupničkih pitanja Ministarstvima i drugim državnim tijelima. Tražit ćemo da se podaci javno objave neovisno o radu Istražnog povjerenstva - rekla je naglasivši kako je ona već zatražila očitovanje DORH-a da pojasne po kojim su kriterijima poslali istražitelje na teren.

- Naime, radi se o velikom području, koje je trenutno u kaosu, a zna se da tim područjem dominira Žinić, koji je i sam bio jedan od najodgovornijih ljudi tijekom obnove, a vrlo je izgledno da je dobar dio gradnji obuhvaćen  nekakvom zastarom. Zato tražimo očitovanje da javnost zna na koji način se troše državni resursi u pogledu istraživanja okolnosti jer ovdje doista imamo puno ozbiljnih razloga za zaključak da je došlo do političke instrumentalizacije DORH-a u cilju opstruiranja utvrđivanja relevantnih činjenica - poručila je Orešković naglasivši kako u Zakonu ne postoji uporište za odgovor Državnog ureda za obnovu da podatke ne mogu javno objaviti zbog istrage DORH-a.

Na pitanje je li po njoj župan Žinić odgovoran, Orešković je istaknula kako u političkom smislu sasvim sigurno jest.

- Kao i politička stranka koja posljednjih 25 godina dobrim dijelom drma Hrvatskom, možda gore i razornije nego potresi - zaključila je.

POGLEDAJTE VIDEO: OGROMNA RUPA U MEČENČANIMA