Nastave li se bolnički kreveti za COVID bolesnike puniti ovim tempom, zdravstveni sustav će izdržati još najviše tjedan do dva, o čemu će se razgovarati na sastanku u Ministarstvu zdravstva sazvanom za ponedjeljak, doznajemo.
S novim 1131 zaraženim korona virusom samo u zadnja 24 sata situacija je jako zabrinjavajuća.
Pogledajte video: U Hrvatskoj opet rekordan broj zaraženih
Uđite pa vidite kako je korona lažna
U Kliničkom bolničkom centru Dubrava u petak su pripremali još jednu zgradu za prijem bolesnika zaraženih korona virusom.
- Otiđite unutra pa ćete vidjeti kako je korona lažna - rekla nam je jedna medicinska sestra.
Krevete koje pripremaju u toj dodatnoj zgradi voze iz svih odjela bolnice, najviše s urologije.
Pitali smo ih jesu li to kreveti koji su višak pa se šalju u covid ambulantu.
- Niti jedan krevet nije višak, ali jednostavno moramo - odgovorili su.
A što s pacijentima?
- Minimalizirat ćemo, oni koji moraju će ostati.
Vrijeme curi
KB Dubrava, određena kao COVID centar za Zagreb i još sedam županija, već je popunila čak 60 posto kapaciteta, a na kraju kolovoza nije imala ni jednog takvog pacijenta. Kreveti se tamo, kao i drugdje, pune nesmiljenom brzinom.
Ministar zdravstva Vili Beroš rekao je kako je samo unatrag jednoga dana u bolnice zaprimljeno novih 117 oboljelih od COVID-19 i sad ih je hospitalizirano ukupno 505.
U prosjeku popunjea polovica bolničkih kapaciteta
Nasreću, broj onih kojima je potreban respirator još ne raste tako brzo, sad ih je 24. Međutim, što bude veći broj zaraženih, rast će i broj hospitaliziranih, a time onda i onih s teškim simptomima.
U KBC-u Rijeka popunjeno je 31 posto COVID kapaciteta, u Osijeku čak 80 posto, u Splitu 27 posto, Beroševi su podaci.
U ova četiri bolnička centra je, dakle, u prosjeku popunjena već polovica bolničkih kapaciteta namijenjenih oboljelima od COVID-19, bolesti uzrokovane korona virusom.
- Virus ulazi u zdravstveni sustav, kuca na vrata staračkih domova, ozbiljno prijeti na sve strane. Krajnje je vrijeme da uzmemo stvar u svoje ruke, inače ćemo prijeći granicu. Odustanemo li sad od osobne odgovornosti, uskoro ćemo virusu dopustiti da upravlja našim životima - jučerašnji je Berošev dramatični apel.
Krajnje je zabrinut i prvi državni epidemiolog Krunoslav Capak, kaže da sve ovisi o svakom građaninu ponaosob i poštovanju mjera. Ako se budemo pridržavali postojećih, nove nam mjere, napominju, neće trebati.
No stvari su, čini se, krenule nizbrdo. Mjere nisu kazne, nego nužnost koja će nam pomoći da ovo preživimo i spasimo zdravstveni sustav, poručio je Beroš. Ovako može ići još neko vrijeme, ali ne dugo.
Vrijeme nam curi, kažu naši sugovornici upućeni u situaciju. Preostao nam je tjedan do najviše dva za spas sustava. Pritom, čak još nemamo ni eksponencijalni rast oboljelih, kad se on u danu višestruko povećava.
Kroz deset dana sve će biti puno
Ako broj novozaraženih hitno ne počne padati ili krene pak eksponencijalni rast, kroz deset dana ćemo imati pune sve COVID bolničke kapacitete.
- Dovoljno je sjetiti se zbivanja proljetos u susjednim zemljama. Takve scenarije, ako se nastavimo neodgovorno ponašati, možemo očekivati. Zato je krajnje opasno minorizirati učinke ove bolesti - rekao je ministar Beroš.
Popunjeno je, u prosjeku, 50 posto kapaciteta za srednje teške i teške slučajeve. Zadnjih dana, osim toga, virus je ušao u bolnice Sv. Duh, Merkur, KBC Osijek, na Rebro, u Kliniku za tumore u Zagrebu, u bolnicu za psihički oboljele u Popovači, bolnice Zabok i Našice. Što više oboljelih od COVID-19 bude, lošiju će zdravstvenu skrb dobivati i drugi bolesnici.
Svi su kreveti popunjeni u Infektivnoj klinici “Fran Mihaljević”. Više od 500 hospitaliziranih COVID pacijenata ne znači da su svi na intenzivnoj skrbi. Između 10 i 15 posto ih treba pomoć intenzivne skrbi, a ostali su na odjelima, sa srednje teškim simptomima i potreban im je nosni kateter, odnosno dodatni kisik. Na respiratoru u prosjeku završava oko pet posto oboljelih.
Beroš kaže da na odjelima intenzivne skrbi imamo 1450 kreveta, no liječnike više zabrinjava manjak zdravstvenog kadra, koji je u velikom broju i sam već u samoizolaciji. Postavlja se pitanje tko će liječiti sve te pacijente.
Beroš najavljuje da će se na sastanku u ponedjeljak odrediti u kojim se bolnicama, zbog proboja korone i porasta oboljelih, prelazi na hladni pogon i rad s dva tima. Iduća dva tjedna uistinu su ključna, kažu upućeni - počnu li se svi striktno pridržavati mjera, broj zaraženih će u tom periodu početi padati, ili, suprotno, rasti pa nam prijeti kolaps i scenarij kakav viđamo u drugim zemljama.
Gubimo kontrolu
- Nagli porast broja oboljelih je znak da se polako gubi kontrola nad širenjem virusa i da smo pod velikim rizikom da će se broj oboljelih početi eksponencijalno povećavati. Rijetko u realnosti vidimo matematičku krivulju eksponencijalnog širenja jer smo kao društvo svjesni rizika i pratimo brojeve oboljelih, pa čim se oni povećaju, počnemo se drukčije ponašati i dinamika širenja se promijeni. Zato imamo stalne oscilacije u brojevima oboljelih - jedan su tjedan brojevi obećavajući, sljedeći zabrinjavajući - ističe Nenad Ban, profesor strukturne molekularne biologije na Švicarskom federalnom tehnološkom institutu (ETH) i član Vladina Znanstvenog savjeta za suzbijanje korone.
- Treba naglasiti da je količina virusa koju čovjek udahne ili unese u sebe tijekom prvotne ekspozicije direktno vezana na jakost simptoma. Dakle, ako se nose maske - čak i ako te maske ne spriječe da se netko razboli - mogu bitno utjecati na tijek bolesti, odnosno učiniti razliku između blagih simptoma i smrtnog ishoda - upozorava Ban.
Moguća aktivacija i tercijarnih centara
Beroš kaže da su ponovno pokrenuti planovi aktiviranja sekundarnih centara, znači i šatora ispred bolnica. Ispred KB-a Dubrava su šatori koji mogu primiti više od 200 pacijenata s težom kliničkom slikom, šator je i ispred KBC-a Split.
- Moguće je aktivirati i tercijarne centre ako ne budemo disciplinirani, i mnoga liječenja, svih bolesnika, neće biti adekvatna - upozorio je Beroš.
- Počelo je grmjeti, s ovolikim porastom zaraženih kroz deset dana kreće kolaps - smatra pulmolog Saša Srića. Potrebne su nam represivnije mjere i kazne, u protivnom neće biti bolje, kaže pulmolog s Jordanovca.