Ivan Pavao II., karizmatični Papa koji je 27 godina bio poglavar Katoličke crkve, i papa Ivan XXIII., sazivatelj Drugog vatikanskog koncila, zvan Dobri papa, bit će proglašeni svetima 27. travnja, prvu nedjelju nakon Uskrsa. Tim povodom cijeli tjedan, svaku večer, objavljujemo priče o njima u specijalu
Kanonizacija Pape.
Turčin Mehmet Ali Agca pokušao je ubiti papu Ivana Pavla II. u svibnju 1981. godine na Trgu sv. Petra u Vatikanu. Nagađalo se da iza njega stoji bugarska obavještajna služba.
Agca je 10. svibnja 1981. godine došao vlakom iz Milana u Rim. Našao se s jednim Turčinom i dvojicom Bugara. Tri dana kasnije,
Agca i pomoćnik čekali su papu
Ivana Pavla II. da prođe Trgom sv. Petra. Dok je automobil s Papom bio u blizini, Agca je
ispucao četiri metka u njega
. Vjernici i šef osiguranja
Camillo Cibin
uspjeli su spriječiti da dovrši atentat.
Pomagača je u međuvremenu uhvatila panika i pobjegao je, a da nije aktivirao bombu.
Papu su dva metka pogodila u trbuh te po jedan u svaku ruku . Ranjena su i dva vjernika koja su bila u blizini.
Papa je putem do klinike Gemelli izgubio svijest. Operacija je trajala pet sati, a do kraja života imao je zdravstvenih problema.
Agca je više puta mijenjao priču u policiji, a u jednoj verziji tvrdio je kako je povezan s palestinskim skupinama . U srpnju 1981. godine osuđen je na doživotni zatvor . Dvije godine kasnije u rimskom zatvoru Rebibbia posjetio ga je Papa. O čemu su točno razgovarali nikada nije otkriveno, ali zna se da mu je Papa dao oprost .
Papa se susreo i s njegovom majkom i sestrom . Na Papin zahtjev, atentator je pomilovan 2000. godine . Poglavar Katoličke crkve rekao je u Bugarskoj 2002. godine kako ne vjeruje da Bugari stoje iza atentata.
Papa je atentat
povezao s Gospinim ukazanjem
u Fatimi 1917. U trećoj fatimskoj tajni, govori se
o stradanju čovjeka u bijelom
, a atentat se dogodio baš na dan Gospe Fatimske 13. svibnja. Godinu dana nakon atentata, Papa je posjetio svetište Gospe u Fatimi u Portugalu.
U Gospinu krunu stavio je jedan od metaka
, kojeg su liječnici izvadili tijekom operacije.
Knjiga 'Obećali su mi raj: Moj život i istina o atentatu na Papu', koju je objavila talijanska izdavačka kuća Chiarelettere, tvrdi kako je atentat naručio ajatolah Homeini , vođa iranske islamske revolucije.
Agca, za kojega su liječnici utvrdili da je psihički bolestan , tvrdi kako ga je nakon bijega iz zatvora obučavale Homeinijeve snage. Iranski vođa pozvao ga je da u ime Alaha ubije Papu. Agca je bio osuđen za ubojstvo jednog novinara.
- Moraš ubiti toga đavoljeg namjesnika na Zemlji, Sotonina vikara na ovome svijetu. Smrt vođi licemjernih nevjernika. Neka tvoja ruka ubije Ivana Pavla II. Ne sumnjaj, imaj vjere, ubij za njega, ubij tog Antikrista, ubij bez imalo grižnje savjesti Ivana Pavla II., a potom oduzmi sebi život kako pokušaj izdaje ne bi upropastio tvoj čin - napisao je u knjizi u prvom licu.
U knjizi je opisao i susret s Papom u rimskom zatvoru Rebibbia 27. prosinca 1983. godine. Tada je rekao da su naručitelji bili Iranci.
Vatikan tvrdi da nije istina da je atentat naručio ajatolah Homeini . Glasnogovornik Svete Stolice otac Federico Lombardi podrugljivo je nazvao knjigu 'Nova istina ili, bolje, nove laži Agce' i napomenuo kako je Agca poznat po proturječnim izjavama i slabom psihičkom zdravlju. Iransko veleposlanstvo reklo je kako se radi o kleveti.
Ivan Pavao II. je, za vrijeme posjeta u zatvoru, navodno zatražio od njega
da prijeđe na kršćanstvo
i poručio mu: 'Opraštam tebi i njima'. Taj dio demantirao je bivši osobni tajnik Pape,
Stanislaw Dziwisz
. On je tada bio u prostoriji. Niječe da su uopće razgovarali o naručiteljima i da je Papa zvao atentatora da pređe na kršćanstvo. Opovrgnuo je da je Papa nakon toga pisao Agci i opet ga molio da se krsti te da mu je i papa Benedikt XVI. pisao. Istina je da je Benedikt XVI. dobio pisma, ali nije odgovarao na njih.
Otac Lombardi istaknuo je da talijanski nakladnik Chiarelettere sigurno očekuje od knjige "još jedan uspjeh", nakon "Njegove Svetosti", bestselera Gianluigija Nuzzija o Papinim tajnim dokumentima, objavljenog 2012.
Tek 2008. godine otkriveno je da je papa Ivan Pavao II. preživio još jedan atentat godinu dana nakon napada na Trgu sv. Petra. Pokušao ga je ubiti konzervativni španjolski svećenik sa psihičkim smetnjama, Juan Fernandez Krohn (66).
Ivan Pavao II. otišao je u svibnju 1982. u Fatimu zahvaliti Gospi što ga je spasila od metaka koje je godinu prije na njega ispalio Ali Agca. Znalo se da ga je tamo 12. svibnja 1982. napao španjolski svećenik . Međutim, nije se znalo da ga je ranio nožem u bok i da je krvario . Osobni tajnik kardinal Stanislaw Dziwisz vidio je krv na halji kada su se vratili u sobu. Papi je pružena liječnička pomoć, ali nije htio prekinuti putovanje.
Krohn
je bio uvjeren kako su Wojtylu komunisti poslali u Vatikan kao ruskog špijuna.
Dobio je šest godine zatvora
za napad na Papu, ali ne i ranjavanje. Za to mu nikada nije suđeno. Nakon tri godine u portugalskom zatvoru pustili su ga i deportirali.
Bilo je još pokušaja atentata na Papu. Između ostalih i u Sarajevu 1997. godine.