Točno tri godine, punih 1095 dana, traje kampanja 24sata kojom obrazovanje ističemo kao jednu od najvažnijih tema u Hrvatskoj.
Kroz ove tri godine na našim smo stranicama predstavili desetke učenika, nastavnika, razreda, ravnatelja, projekata, inicijativa, sve one pozitivne i svijetle primjere koji nam daju nadu da će naša djeca dobiti ono što od školovanja trebaju - konkretna znanja, aktualne vještine te prilike da ostvare svoje želje i ispune talente.
I da ostanu živjeti, dobro živjeti u Hrvatskoj. Sve to žele i svi oni koji su Hrvatsku odabrali za svoj i život svoje obitelji, i to su pokazali na dva masovna prosvjeda 2016. i ove godine, kojima je više od 50.000 ljudi tražilo nastavak kurikularne reforme i uključivanje hrvatskog obrazovanja u 21. stoljeće.
Škole koje učenici mogu voljeti
A da se može bolje i drugačije, svakodnevno pokazuju brojni primjeri. Jedan od takvih je i Srednja škola “Matije Antuna Reljkovića” iz Slavonskog Broda, koja školuje buduće moderne poljoprivrednike, kemičare, tehničare, ekologe, veterinare... Ova je škola iz EU fondova povukla više od 50 milijuna kuna.
- Kroz sve ovo što su pripremili naši učenici, a za što se pripremaju pola godine, zajedno sa svojim profesorima, želja nam je da pokažemo da škola može biti bolja i kvalitetna, da može biti škola koju učenici vole. Mi u školi svi učimo, gledamo što rade bolji od nas. U nekoliko zadnjih godina napisali smo i proveli 22 projekta. Ovo sve što je u školi nije nastalo iz državnog proračuna, to su praktično sve sredstva za koja smo se izborili na natječajima, i to uglavnom u projektima EU - kaže ravnatelj škole Vlado Prskalo. Upravo je Prskala odabrala ministrica obrazovanja i znanosti Blaženka Divjak za pomoćnika za strukovno obrazovanje, u kojem najavljuju velike pomake u sljedeće dvije godine. Brzi i snažni pomaci očekuju se i na području neophodne digitalizacije te modernizacije škola, ali i drugih obrazovnih ustanova.
Kako ističe još jedan od nastavnika koji su primjer izvrsnosti, Danijel Vrbanc iz Željezničko-tehničke škole u Moravicama, kojega je Microsoft proglasio edukatorom godine, informatizacija je ključ budućnosti obrazovanja.
- Cilj je da se počne raditi u pravome modelu, ma kakav on bio. Mora postojati konsenzus oko svih pitanja koja se tiču obrazovanja. Obrazovanje je uvijek bilo važno, a danas naročito zbog tehnološke revolucije unazad 30-ak godina te informatizacije - ističe Vrbanc koji smatra kako bi naše buduće generacije obrazovanje trebalo pripremiti da se što brže mogu prilagoditi novom okruženju bez obzira na posao koji će raditi i mjesto gdje će živjeti.
Mnogi su profesori u svoje učionice davno prije službene reforme donijeli nove tehnologije. Više im nije dovoljno “ulijevati” u glavu činjenice i listati s njima udžbenike. Današnje generacije zahtijevaju sveobuhvatni pristup temama koje proživljavaju u svakodnevici. To im treba prezentirati kroz medije koje oni koriste i koje će koristiti cijeli život.
- Uglavnom su to učinili na pogon ljubavi i entuzijazma. Sustav im u tome nije pomagao - ističe glavni urednik 24sata Goran Gavranović.
Slabe životne vještine
Ipak, taj entuzijazam još ni približno ne dobiva potporu sustava kakvu zaslužuje. Jer nastavnici u Hrvatskoj kronično su potplaćeni, sve ih se više zatrpava administracijom, a programi već debelo zaostaju za kurikulima kakvi se provode (i redovito nadograđuju) u razvijenim zemljama u koje se ugledamo. Takva situacija loše utječe na ukupne rezultate koje postižu naši učenici na testovima vještina, a potom i na njihove mogućnosti zapošljavanja.
- Od vrtićke dobi potrebno je educirati mlade. Bitno je da mladi izaberu ono što žele. Problem je u sustavu. Zašto rektori i dekani ne povećaju kvote za tražena zanimanja? Zašto netko treba biti rektor sa 70 godina? Naš sustav treba mijenjati - izjavila je predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca Gordana Deranja. A upravo dobra i kontinuirana suradnja visokoobrazovnih institucija s nositeljima gospodarskog razvoja zemlje jedan je od temeljnih razloga uspješnosti skandinavskog obrazovnog sustava.
- Švedska vlada pita što treba napraviti kako bi unaprijedila obrazovanje.
Inzistirati na prilikama
Napravili smo novi kurikulum i nove programe. Sad uživamo u rezultatima onoga što smo prije unaprijedili - poručio je na konferenciji “Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska” švedski veleposlanik Lars Schmidt.
Obrazovna reforma koja, čini se, polako kreće iz mrtve točke, najavljuje poboljšanje strukovnog obrazovanja te bolju povezanost sustava i tržišta, bez čega ne možemo računati na kvalitetan razvoj gospodarstva općenito. Isto tako, treba biti svjestan da se današnji svijet neprestano mijenja i da je nužno svaki dan raditi na sebi, bez obzira na to koliko škola smo završili.
Mnogi hrvatski učenici osvajaju najbolja mjesta na znanstvenim natjecanjima i mi pišemo o njima. Istodobno, novinari 24sata dobivaju priznanja i nagrade baš zbog tekstova o našim malim hrabrim, pametnim, kreativnim sugrađanima, koji će stvarati i bolju Hrvatsku. I zato svaki dan treba inzistirati na prilikama koje moramo davati našoj djeci. I zato će 24sata nastaviti pisati i razgovarati o obrazovanju. Svaki dan, svaki tjedan, na svim platformama.
Obrazovanje nije trend, nego utrka na duge staze
Konferencija “Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska” 24sata i partnera u listopadu je okupila neka od najvažnijih imena hrvatskog školstva, znanosti, obrazovnog sustava, kao i predstavnike naših najvećih poslodavaca.
Na izuzetno zanimljivim panelima secirali su se problemi hrvatskog školstva, proučavali detalji najboljih svjetskih sustava i analizirala najavljena reforma obrazovanja. Također smo mladima na konferenciji pružili priliku da na speed datingu upoznaju poslodavce i predstave im se.
- Mi u 24sata smatramo da je obrazovanje strateški nacionalni interes broj jedan - zaključio je predsjednik uprave 24sata Boris Trupčević. Ova konferencija tek je prva u nizu projekata kojima ćemo i dalje isticati važnost obrazovanja.