Hrvatska se zauzima za produbljivanje eurozone i ne vidi razloga za zabrinutost ako do nekih promjena dođe i prije njezina ulaska u skupinu zemalja sa zajedničkom valutom jer nova će pravila vrijediti i za zemlje koje su na putu usvajanja eura, izjavio je u utorak ministar financija Zdravko Marić.
U Europskoj uniji vodi se rasprava o proračunu za eurozonu iz kojeg bi se financirale investicije i napori na strukturnim reformama u zemljama članicama. O tome je bilo riječi i na sastanku euroskupine u inkluzivnom formatu, koji okuplja sve ministre financija zemalja članica, a ne samo one iz eurozone.
"Uvijek na svim sastancima tražim da sve ono što se odluči za eurozonu vrijedi i za one zemlje koje optiraju, koje su na putu prema uvođenju eura. Mi vodimo brigu da jednaka pravila vrijede za sve. Podržavamo sve aktivnosti na produbljivanju Europske monetarne unije", rekao je Marić.
Ministar je rekao da Hrvatska ne žuri previše s rokovima ulaska u europski tečajni mehanizam ERM II, obvezni korak koji prethodi ulasku u monetarnu uniju.
"Mi smo na neki način čekali trenutak kada je možemo pristupiti prvom koraku, u ovom slučaju tečajnom mehanizmu, a to je kada sredimo našu fiskalnu situaciju i učinimo određene iskorake koji su potrebni kako bi se pokrenuo proces. Sada nas očekuje rad na pismu namjere, ne žurimo previše s rokovima jer želimo prije svega dobro pripremiti teren", izjavio je Marić.
Na sastanku ministara financija raspravljalo se i o izvješću Europske komisije o članicama u sklopu zimskog paketa europskog semestra. Naime, Komisija je potkraj veljače ustvrdila u tom svom izvješću da Hrvatska više ne bilježi prekomjerne ekonomske neravnoteže već samo ekonomske neravnoteže te tako izlazi iz postupka prekomjernih makroekonomskih neravnoteža u kojem je bila od ožujka 2014.
Što se Hrvatske tiče, Marić je rekao da je izvješće jako dobro, da su prepoznati reformski napori Vlade i da je zato Hrvatska napredovala u smislu da je izišla iz prekomjernih makroekonomskih neravnoteža.
Jedna od točaka dnevnog reda bilo je i pitanje trošarina na alkoholna pića. Marić je rekao da prijedlog o kojem se raspravljalo ne odudara od hrvatskih stajališta.
"Hrvatska ima veliki broj malih proizvođača jakih alkoholnih pića, što je naša tradicija i dio naše ukupne kulture i tradicije. Taj kompromisni prijedlog o kojem se danas raspravljalo ne odudara od naših stajališta s obzirom da zahtjevi nekih zemalja članica da se uvedu kvantitativna ograničenja nama i dalje odgovora, jer ti prijedlozi o količini idu čak i preko onoga što trenutačno imamo u našem zakonodavstvu", rekao je Marić.