Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je da je okupila više od 300 stručnjaka čija je zadaća izraditi novi popis prioritetnih patogena koji mogu izazvati epidemije i pandemije, ali i proučiti kakve prijetnje predstavljaju nepoznati virusi koje bi trebalo staviti pod strogi nadzor.
Cilj WHO-a je ažurirati popis patogena koji se koristi kao vodič za istraživanja i ulaganja u razvoj cjepiva, u testove probira i u metode liječenja. Više od 300 znanstvenika proučavat će sve raspoložive podatke koji se odnose na više od 25 porodica virusa i bakterija.
Posebno će se usredotočiti na proučavanje takozvane "bolesti X", još nepoznatog patogena koji bi mogao izazvati vrlo ozbiljnu pandemiju.
- Fokusiranje na prioritetne patogene i porodice virusa kroz istraživanja i razvoj protumjera ključno je za brzu i učinkovitu reakciju na epidemije i pandemije- rekao je direktor WHO-a za izvanredna stanja u zdravstvu Michael Ryan.
- Da nisu postojala golema ulaganja u istraživanja i razvoj prije pandemije covida-19, ne bi bilo moguće razviti sigurna i učinkovita cjepiva u rekordnom vremenu- istaknuo je Ryan, dodavši da je popis prvi put objavljen 2017.
Trenutačna ulaganja i istraživanja uključuju covid-19, virus ebole, Lassa groznicu, bliskoistočni respiratorni sindrom (MERS), teški akutni respiratorni sindrom (SARS), Zika virus, viruse Nipah i bolest X.
Znanstvenici će u sklopu rada na ovom važnom projektu za svaki patogen koji je označen kao prioritetan odrediti nedostatke u dosadašnjim saznanjima i prioritete u predstojećim istraživanjima.
Zatim se može izraditi plan o razvoju cjepiva, o načinu liječenja, kao i planovi o testovima probira.
Istodobno se radi na tomu da se za razvoj ovakvih alata olakšaju klinička ispitivanja, a razmatra se i mogućnost jačanja regulatornog i etičkog nadzora.
Očekuje se da će revidirani popis prioritetnih patogena biti javno objavljen do travnja 2023.
- Popis prioritetnih patogena iznimno je važan za istraživačku zajednicu jer ukazuje na to u što bi trebalo usmjeriti napore kada je posrijedi predstojeća zdravstvena prijetnja- pojasnila je Soumya Swaminathan, znanstvena direktorica WHO-a.
Međunarodni sporazum o prevenciji pandemija
Istodobno se WHO priprema za sljedeći krug pregovora o međunarodnome sporazumu o prevenciji pandemija.
Međuvladino pregovaračko tijelo utire put postizanju globalnog sporazuma kojim bi se u konačnici moglo regulirati na koji će se način nacije pripremati za potencijalne pandemije.
Stručnjaci bi se trebali sastati u Ženevi od 5. do 7. prosinca na trećem sastanku tijekom kojega će razgovarati o konvenciji WHO-a ili nekom drugom tipu međunarodnog sporazuma o spremnosti i reakciji na potencijalnu pandemiju.
Ovo međuvladino tijelo će 2023. godine izvijestiti zemlje članice WHO-a o postignutom napretku, a konačni rezultati dat će im se na razmatranje 2024. Nacrt teksta bi se trebao razmatrati na sastanku u prosincu.
Panel globalne javnozdravstvene konvencije, koji čine državni dužnosnici i zdravstveni stručnjaci, smatra da nacrt još nije dovoljno razrađen. Vjeruju da bi trebalo učiniti više kako bi se preciziralo pitanje odgovornosti, kao i jasni rokovi za uzbunjivanje i pravodobnu reakciju. Svrha je izbjeći što više štetnih posljedica kad se pojave epidemija ili pandemija.
- Nakon što se otkrije postojanje virusa ili bakterije, često imamo nekoliko kritičnih sati za prijavu, procjenu i djelovanje koji omogućuju sprečavanje širenja bolesti prije nego što ono postane praktički nezaustavljivo- stoji u priopćenju povjerenstva.
Panel smatra da treba definirati razinu hitnosti potrebnu za obavljanje svih priprema za bolest X, za poznate patogene i za reakciju na prvu fazu.
- Od prosinca 2019., kada su informacije o novom koronavirusu potisnute, a brojne su zemlje, nakon što su prijavljeni prvi slučajevi covida zauzele pristup 'čekaj i vidi', svjedočili smo razornim posljedicama nedjelovanja na samom početku- upozorili su članovi povjerenstva.