Gotovo tri godine od proglašenja pandemije, smiješi se proglašenje njezina kraja. Hitni odbor za Covid-19 pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji danas će procjenjivati kako svijet stoji s korona virusom, nakon čega može glavnoj skupštini SZO-a predložiti da proglasi kraj pandemije, odnosno stanje u kojem korona više nije globalna prijetnja.
Što to konkretno znači za Hrvatsku, za 24sata objašnjava doc. dr. sc. Bernard Kaić, voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ).
- Ne znam kad, ali će u nekom trenutku reći da stanje više nije izvanredno, odnosno da to više nije pandemija nego endemija, normalno stanje s kojim moramo živjeti. Hrvatska može i dalje imati proglašenu epidemiju, ali vjerujem kako će uskoro doći vrijeme da se i od toga odustane - kaže Kaić.
Na pitanje je li trenutak za proglašenje kraja pandemije s obzirom na stanje u Kini, gdje je vrlo mnogo zaraženih, epidemiolog odgovara kako Kina nije toliko kritična jer nema novih varijanti niti podvarijanti virusa koje bi ugrožavale ostatak svijeta.
- Sve što tamo sad cirkulira već smo imali, nismo ugroženi kao prije tri godine, kad nikakvog imuniteta nije bilo - kaže Kaić.
U Hrvatskoj su, dodaje, brojevi u padu, sve ide nabolje jer je velika većina stanovništva bila u kontaktu s virusom.
Na prijedlog HZJZ-a, ministar zdravstva Vili Beroš epidemiju u Hrvatskoj proglasio je 11. ožujka 2020., nakon što je prvi slučaj kod nas zabilježen 25. veljače. Istim redoslijedom trebalo bi proglasiti i njezin kraj. Ministar Beroš jučer nam nije odgovorio na pitanje što će proglašenje kraja pandemije značiti za nas. Domaći su epidemiolozi lani naglašavali da će kraj epidemije kod nas biti proglašen sukladno preporukama SZO-a i ovisno o brojkama. Jučer smo imali ukupno 703 zaražena, od kojih je 406 u bolnici, 22 na respiratoru, dok je četvero preminulo.
Osim obaveznih maski u zdravstvu, u Hrvatskoj drugih epidemioloških mjera ionako više nema. Na snazi je još samo odluka da i 30 dana nakon službenoga kraja pandemije, odnosno epidemije, možemo imati dokumente kojima je istekao rok važenja. Prema posljednjim podacima, više od 155.000 građana ima isteklu osobnu iskaznicu, a dvostruko više njih isteklu putovnicu, s kojom van ne mogu, dok je još oko 70.000 onih kojima je istekla i vozačka. Nema sumnje, policijski šalteri mjesec dana nakon proglašenja epidemije bit će puni.