Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić u četvrtak je u uvodnom govoru na temu "Radna snaga budućnosti u RH: starija, raznovrsnija, tehnički potkovanija" u sklopu konferencije "Izazov promjene" koja se održava u Rovinju izjavio da se u Hrvatskoj nastavlja dugoročni trend rasta zaposlenosti, pri čemu 7-8 posto ukupne zaposlenosti otpada na stranu radnu snagu.
- U ovom trenutku imamo vrlo visoku zaposlenost te je ona viša nego rekordne 2008. godine odnosno prije velike financijske krize. To je sada dugoročni trend koji se kontinuirano nastavlja i on je u svakom slučaju dobar, jer povećava stopu participacije aktivnosti stanovništva, koja je došla na 70 posto. To znači da 70 posto ljudi u radnoj dobi radi i zaposleno je na tržištu rada prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje- istaknuo je guverner Vujčić.
Po njegovim riječima, u budućnosti će se zbog depopulacije odnosno smanjenja broja stanovnika, koja je, kako je rekao "u Hrvatskoj prisutna već tri desetljeća" te će i dalje trajati, nedostatak radnika do kojega dolazi i koji je danas najveći problem hrvatskih kompanija, morati nadomjestiti imigracijom odnosno dovođenjem stranih radnika.
- Trenutno imamo 75 tisuća zaposlenih stranih radnika, međutim prema evidencijama MUP-a broj pozitivnih riješenih dozvola koja se izdaju za strane radnike je veći od 130 tisuća. Mi smo dakle u situaciji da nekih 7-8 posto ukupne zaposlenosti u Hrvatskoj već čine strani radnici- naglasio je Vujčić.
Podsjetio je kako je Hrvatska 2017. godine imala samo 8.000 registriranih stranih radnika, a sad smo došli do stotinjak tisuća i u idućim godinama zbog trendova kretanja populacije može se očekivati nastavak tog trenda, jer će se problem nedostatka radnika rješavati imigracijom i omogućavanjem umirovljenicima da rade četiri sata dnevno. Naime, dodao je Vujčić, trenutno se u Hrvatskoj gotovo 30 tisuća umirovljenika vratilo na tržište rada.
Žigman: Jako dobri prinosi mirovinskih fondova
Predsjednik Upravnog vijeća HANFE Ante Žigman istaknuo je kako su ove godine mirovinski fondovi imali jako dobre prinose u odnosu na 2022. godinu, kada su bilježili negativne prinose. Tim pozitivnim prinosima kompletno su nadoknadili sve gubitke koje su imali prošle godine.
- To je ohrabrujući podatak koji pokazuje da su mirovinski fondovi otporni na situacije u kojima se mogu naći kada cijene vrijednosnih papira padaju- kazao je Žigman.
Govoreći o novostima u mirovinskom sustavu, napomenuo je kako zakoni koji su trenutno u pripremi i koji će ići u zakonsku proceduru idu u smjeru daljnje liberalizacije rada mirovinskih fondova.
- Do sada u svim ciklusima u zadnjih dvadeset godina, koliko mirovinski fondovi postoje, imali smo svakih nekoliko godina liberalizaciju i popuštanje pritiska na mirovinske fondove u smislu njihovih ulaganja. Ove promjene koje sada idu će također njima omogućiti mogućnosti alternativnih ulaganja i mogućnosti da prošire lepezu svojih ulaganja na korist članova mirovinskih fondova- zaključio je Žigman.
Na regionalnoj financijsku konferenciji "Izazov promjene" sudjeluje 500 sudionika iz domaće i međunarodne financijske zajednice, a vodeći domaći i inozemni stručnjaci raspravljat će o globalnim i europskim kretanjima na tržištu kapitala te upravljanju imovinom fondova. Sudionike u dva dana očekuju paneli o trendovima u razvoju europskih mirovinskih fondova, stručne rasprave o tome što donose mirovinski fondovi kao dioničari te što Hrvatskoj donosi članstvo u OECD-u.