Procjena HNB-a jest da je hrvatsko gospodarstvo u godini najveće krize potonulo za 8,9 posto, a sljedeće godine očekuju rast od 5 posto te se nadaju i da će cijepljenje protiv korona virusa brzo početi.
Guverner Boris Vujčić kaže kako za izlazak iz recesije postoji scenarij A i scenarij B. Osnovni scenarij predviđa iduće godine pet posto rasta uz mjere u prvom kvartalu, a očekuje se normalizacija u drugom kvartalu što ovisi i o procijepljenosti, rekao je za Dnevnik Nove TV.
Ako bi u drugi kvartal ušli s mjerama to znači da bi imali sporiji rast BDP-a nego što je danas navedeno, a razinu iz 2019. dosegli bi 2023. godine.
Kaže i kako je kreditiranje sektora poduzeća veće nego prošle godine, no veći dio je bio na početku pandemije. Nakon toga, uz snažan pad BDP-a, uvjeti su se postrožili, i to se nije promijenilo u trećem kvartalu ove godine.a to ne može utjecati niti Vlada niti središnja banka.
Vujčić kaže da se u situacijama krize povećava broj onih tvrtki koje ne mogu dobiti kredite ako su jače pogođene epidemiološkim mjerama. Kamate su padale ove godine, a guverner očekuje da će padati i iduće.
- Kamate su nastavile padati unatoč pandemiji. One su na povijesno niskim razinama i ne očekujemo da će rasti, prije će padati nego rasti - poručio je.
Mjere potpore treba davati onima koji nemaju druge načine da izađu, smatra Vujčić.
- Oni koji imaju visoku dobit imaju mogućnosti da sami prebrode probleme - kaže guverner.
Uvoz stranih radnika
Zbog nedostatka radne snage i spašavanja mirovinskog sustava Hrvatska će morati uvoziti radnike, a to potvrđuje i sam Vujčić. .
- Ovo je bio jednokratni šok koji će trajati godinu dana nakon čega ćemo se vratiti starim trendovima. Stari trendovi govore dvije stvari, da će potražnja za radnicima rasti i da će demografski biti sve manje ljudi u Hrvatskoj raspoloživih za rad pogotovo zbog toga što imamo puno rano umirovljenih. Morat ćemo uvoziti ljude iz inozemstva. Drugi način rješavanja tog problema je automatizacija poslovanja, znači robotizacija - zaključio je Vujčić.