Ako netko ima informaciju koja nije javno dostupna i na temelju te informacije kupuje ili prodaje vrijednosne papire na tržištu sa svrhom da profitira, onda se radi o trgovanju povlaštenim informacijama, kazao je guverner HNB-a Boris Vujčić u HTV-ovoj emisiji "1 na 1". Istaknuo je da on to u HNB-u nije radio, niti ima informacije da je to činio netko drugi iz HNB-a. Naglašava da će se više informacija znati nakon što HANFA završi nadzor. Govorio je o koristima i rizicima ulaska Hrvatske u eurozonu i poručio da ne treba biti bojazni jer, kako kaže, "idemo tamo gdje će nam zbog strukture naše ekonomije, prvenstveno financijskog sustava, biti bolje". Čak i da se EU raspadne, poručio je, Hrvatska će imati dovoljno deviznih rezervi da ponovno uspostavi vlastitu valutu.
POGLEDAJTE VIDEO
Na pitanje je li netko u HNB-u trgovao na temelju povlaštenih informacija odgovorio je da teško to može znati.
- Ja sigurno nisam. Ja sam svoje dionice jednom kupio i prodao prije donošenja zakona. Sami sebi smo to zapriječili da ne bi došlo do potencijalnog sukoba interesa. Je li u 20 godina neki zaposlenik napravio takvu trgovinu na temelju neke informacije koju je imao, to mi ne možemo znati. To može saznati samo HANFA - kazao je Vujčić.
Istaknuo je da je o eventualnom trgovanju povlaštenim informacijama u HNB-u to nemoguće znati po "zapovjednoj odgovornosti". Ti podaci nisu dostupni ni meni, ni ikome u HNB-u, rekao je.
- To su podaci koji su u SKDD-u (Središnjem klirinškom depozitarnom društvu), koji jedini ima te podatke. Nad SKDD-om je nadležna HANFA. Oni su jedini za provjeravanje, odnosno nadzor Zakona o tržištu kapitala. Mi nikako nismo mogli biti u saznanju o tako nečemu, niti je itko ikada predočio ikakve podatke do tada koji bi upućivali na tako nešto, kazao je.
Guverner Vujčić: Četiri su bitne koristi od uvođenja eura
- Prvo je ukidanje valutnog rizika. Valutni rizik je jako visok. Više od 500 mlrd. kuna duga svih sektora u Hrvatskoj (stanovništva, poduzeća i države) vezano je uz euro. Što to znači? Kada tečaj kune deprecira, devalvira prema euru za 10%, to znači da se dug stvarno povećava za 50 mlrd. kuna. Kućanstva, poduzeća i država moraju platiti 50 mlrd. kuna više za servisiranje tog duga, budući da je on indeksiran u euru. To je veliki rizik. On je praktički s nama od početka naše države. Nekada smo bili vezani za njemačke marke, a danas uz euro. Trenutkom ulaska u euro, cijeli taj rizik se miče. Taj tečajni rizik je jako veliki i doveo bi do recesije u Hrvatskoj da se materijalizira. Uvijek govorim ne možemo devalvirati da pomognemo ekonomiji jer će se dogoditi upravo suprotno. Ući ćemo u recesiju ako devalviramo.
- Druga korist je uklanjanje transakcijskih troškova koji su otprilike milijardu i 200 milijuna kuna godišnje. To nije za zanemariti. To su troškovi zamjene kuna u euro, koji će preuzimanjem eura postati nepotrebni.
- Treća korist je smanjenje kamatnih stopa. To je isto značajna dobit. Kamatne stope smanjuju se zbog toga što se smanjuju regulatorni troškovi ulaskom u eurozonu i smanjuje se opet taj valutni rizik. Što je veći valutni rizik to je veća kamatna stopa. Mi sada već imamo niže kamatne stope zbog toga što smo na putu u eurozonu, nego što bi one bile da nismo na putu u eurozonu.
- Četvrta korist, za koju se nadam da je nikada nećemo ostvariti, je ta da ako upadnemo u krizu imamo pristup mehanizmima eurozone - Europskoj središnjoj banci koja može kupovati naše obveznice, banke imaju pristup likvidnosti u euru i imamo pristup europskom mehanizmu stabilnosti (ESM) koji ima više od 500 mlrd. eura na raspolaganju za pomoć zemljama eurozone ako upadnu u krizu. Trenutačno taj ESM drži oko 60% ukupnog grčkog duga. Bez njega bi se Grčka puno skuplje trebala zaduživati, istaknuo je Vujčić.
Govoreći o rizicima ulaska u eurozonu rekao je da je to prvenstveno gubljenje monetarne autonomne politike. Međutim, često objašnjavam, kazao je, da mi nju trenutačno niti nemamo u punom obujmu, upravo zato što ne možemo koristiti tečaj, ne možemo devalvirati valutu da bismo potaknuli ekonomiju.