Ministrica poljoprivrede Marija Vučković kazala je u četvrtak da cijenu pšenice određuje tržište, no da je Ministarstvo svjesno rizika i otežanih uvjeta s kojim su suočeni te će biti spremno pomoći ukoliko teret bude prevelik na proizvođačima.
Odgovarajući na pitanja novinara nakon sjednice Vlade, Vučković je izjavila da se cijena pšenice određuje putem tržišnog mehanizma.
"Cijena se načelno određuje na tržištu, a država ukoliko su njezini poljoprivredni proizvođači ugroženi tržišnim okolnostima ili drugim vrstama poremećaja ima obvezu pomoći im, i na tome i radimo pravovremeno", istaknula je.
Što se tiče otkupne cijene, navela je da su posljednjih dana počele izlaziti prve kotacije, te da već stižu različiti upiti poljoprivrednih proizvođača, koji iskazuju nezadovoljstvo.
To je njihovo pravo, ustvrdila je Vučković, napomenuvši da Ministarstvo radi kalkulacije o odnosu troškova proizvođača i otkupnim cijenama.
Zadnju takvu kalkulaciju su, kako je navela, revidirali nedavno, revidirat će je opet, a već pripremaju i različite setove pomoći kako bi proizvođačima olakšali situaciju.
"Po našim kalkulacijama, postoji razlika između otkupne cijene i cijene koštanja koja još uvijek nije manja u odnosu na vrijeme od prije godinu ili dvije. No svjesni smo rizika, svjesni smo otežanih uvjeta i bit ćemo spremni pomoći ukoliko teret bude prevelik na proizvođačima", poručila je Vučković.
Navela je kako su se cijene pšenice po kilogramu na različitim burzama protekli mjesec kretale između 2 i 2,80 kuna po kilogramu, pri čemu je prosjek bio 2,4 ili 2,5 kn/kg ili malo iznad toga.
"Ta kotacija koju sam vidjela, koja je promjenjiva na dnevnoj bazi, u Hrvatskoj je između 2 kn/kg i 2,20 kn/kg, a što će biti idućih dana vidjet ćemo", rekla je.
Poljoprivreda je posebna grana i jasno je da nije isključivo tržišna, zbog čega Ministarstvo svojim mjerama nastoji pomoći proizvođačima i prerađivačima te potaknuti bolje sektorske odnose i pregovaranje, kazala je ministrica.
Napomenula je da će se određene investicijske potpore usmjeriti prema onima koji sudjeluju u ostvarivanju strateških ciljeva, a to je bolja povezanost, pri čemu je pravi put za sektor ratarstva povezivanje sa stočarstvom i izgradnja skladišnih kapaciteta.
Inače, žetva pšenice počela je u nekim dijelovima na istoku Hrvatske, pri čemu se zbog sušnog razdoblja očekuje 10 do 20 posto manji prinos.
No, zbog više sjetvenih površina, koje su prošle godine povećane na 160 tisuća hektara, i ove godine očekuje se urod od oko milijun tona pšenice. Domaće potrebe su na razini od 400 do 450 tisuća tona.