Ministrica Vučković rekla je da je ta investicija važna kako bi Hrvatske šume mogle i dalje raditi dobro jer je naše gospodarenje šumama dobro i cijeni se u međunarodnoj javnosti.

"U suradnji sa svijetom Hrvatske šume približavaju naša iskustva i svoj oblik gospodarenja šumama mnogim zemljama", rekla je ministrica, podsjećajući kako je riječ o 250 godina dugoj tradiciji gospodarenja na način koji je razvila, očuvala i promovirala hrvatska šumarska struka.

Predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Nediljko Dujić rekao je da generacijama iza sebe žele ostaviti kvalitetne i zdrave šume, i to prirodne, a ne umjetno uzgojene, da su u svijetu zaista primjer kako uzgajati prirodne šume, što je važno za ekološki sustav cijelog čovječanstva. Istaknuo je da će karlovački servis biti “ogroman iskorak za kvalitno upravljanje šumama”.

Dujić je objasnio da je riječ o investiciji od 1,9 milijuna eura, da se gradi operativna zgrada od tisuću metara četvornih korisne površine, gdje će se usluge pružati i Hrvatskim šumama i svim drugim subjektima koji na ruralnim područjima rade na eksploataciji i održavanju šuma te podizanju novih.

Voditelj karlovačke podružnice Hrvatskih šuma Marin Svetić najavio je da će karlovačka Radna jedinica "Transport i mehanizacija" u novoj poslovnoj zgradi pružati uslugu servisiranja i popravaka te pranja vozila i strojeva, šumske mehanizacije, za sve podružnice Hrvatskih šuma, a u perspektivi i za privatne šumoposjednike.

“Dugoročni nam je plan da se, kad zadovoljimo sve potrebe Hrvatskih šuma, otvorimo i prema javnosti, te nam je plan da se sadašnji broj radnika s 59 uskoro počne i povećavati”, rekao je Svetić i dodao da šumarije karlovačke podružnice gospodare s 94.000 hektara državnih šuma te jedine u Hrvatskoj imaju brdske šumske žičare, što pridonosi i zaštiti okoliša jer, kako je rekao, "od panja pa do šumske ceste i stovarišta deblo ne ide po tlu, što je ekološki  važno".

Karlovačka županica Martina Furdek Hajdin posebno je zahvalila Hrvatskim šumama i Ministarstvu poljoprivrede što bitno pomažu u razminiravanju šuma kako bi županija 2024. godine “zaista mogla biti slobodna od mina”.