Njemačka se zauzima da se državama zapadnog Balkana pruži realna prilika za pridruživanje, izjavio je u četvrtak kancelar Olaf Scholz, uoči početka samita EU-a s čelnicima šest zemalja jugoistočne Europe.

“Građani u zemljama zapadnog Balkana čekali su gotovo 20 godina na priliku da postanu članovi Europske unije", rekao je Scholz novinarima.

"Od najveće je važnosti da to postane vjerodostojno obećanje jer brojni napori koje su ove zemlje poduzele na kraju moraju dovesti do njihova pristupanja".

Uoči redovitoga sastanka na vrhu, na kojem se očekuje povijesna odluka o dodjeli kandidatskog statusa Ukrajini i Moldaviji, čelnici EU-a razgovaraju s njihovim kolegama iz zemalja zapadnog Balkana.

Očekuje se da će čelnici  još jednom izraziti “punu i nedvosmislenu predanost” perspektivi članstva zemalja toga područja i pozvati na ubrzanje pristupnog procesa.

“Tri zemlje članice zatražile su da se i Bosni i Hercegovini dodijeli status kandidata, ali ne vidim konsenzus oko toga”, izjavio je visoki dužnosnik EU-a, dobro upućen u pripreme samita.

Kandidatski status za BiH podržava i Hrvatska i pritom traži promjenu izbornog zakona kako bi se osigurala ravnopravnost Hrvata kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda.

Jedno od najtežih pitanja ovoga samita je nastojanje da se ukloni bugarska blokada otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom s kojom je u paketu i Albanija.

Bugarskoj vladi je u srijedu izglasano nepovjerenje, ali iz Sofije stižu naznake da su spremni ukloniti blokadu na temelju francuskog prijedloga. No pitanje je hoće li to prihvatiti Sjeverna Makedonija.

Francusko predsjedništvo je predložilo pregovarački okvir za Sjevernu Makedoniju u kojem je uvršten dio bugarskih zahtjeva.

Bugarska je tražila da se kao preduvjet za uklanjane blokade u pregovarački okvir za Sjevernu Makedoniju uvrste pitanje koja se odnose na zajedničku povijest, jezik i nacionalnih identitet.

Albanski premijer Edi Rama nazvao je bugarsku blokadu “sramotom”.

Rekao je da je “sramota da jedna članica NATO-a, Bugarska" zaustavi dvije druge zemlje NATO-a Albaniju i Sjevernu Makedoniju, "usred vrućeg rata u europskom dvorištu, s 26 drugih zemalja EU-a koje i dalje sjede u zastrašujućoj nemoći", rekao je Rama.

Srbijanski premijer Aleksandar Vučić osvrnuo se na primjedbe iz Hrvatske da više ne može sjediti na dvije stolice.

"Srbija sjedi na svojoj stolici i neće hrvatski premijer i predsjednik voditi politiku Srbije, već građani Srbije preko svog vodstva”, rekao je Vučić.