Određeni crkveni vjerodostojnici ipak su se u zadnje vrijeme udaljili od običnog puka, možda je i to jedan od rezultata pada katolika, pored, naravno, svih ovih trendova utjecaja Zapada. Kad se malo vratimo u prošlost, Katolička crkva je bila najsnažnija u doba komunističke Jugoslavije kada nije bila poželjna i kada su predstavnici klera bili konstantno uz sam narod. U zadnje vrijeme su se pojedinci više okrenuli uz vlast pa je možda i to jedan od razloga i predstavnici Katoličke crkve i sami se trebaju upitati zašto je do toga došlo, analizirati i okrenuti se više narodu, poručuje predsjednik Suverenista Marjan Pavliček komentirajući različite tablice DZS-a iz provedenog Popisa stanovništva. 

Naime, prema jednoj tablici, u Hrvatskoj je manje od 80 posto katolika, a prema drugoj ih je više od 83 posto.

Ako imate pogrešne podatke, poručuje Pavliček, žali Bože Popisa i toliko utrošenih sredstava. Osvrnuo se i na pad broja Srba u Vukovaru.

- Odgovorno tvrdim, obzirom da sam sedam godina bio zamjenik gradonačelnika u Vukovaru, Srba u Vukovaru nikad nije bilo više od 33,33 posto, samo u doba okupacije. Po svim pokazateljima koje ima gradska uprava, u vrtićima imamo 24 posto djece po srpskom programu, u osnovnim školama 19,5 posto koja pohađaju nastavu na srpskom jeziku, a znamo da 95 posto srpske zajednice se odlučilo za ovakav oblik obrazovanja, kad tome pridodate ovih pet posto koji idu i po hrvatskom programu, onda dođete do tu neke brojke od 25 do 29, maksimalno 30 posto. Na temelju ovog predstavnici Srba nemaju prava na dvojezičnost - rekao je naglasivši kako Milorad Pupovac laže kad optužuje da je to rezultat sustavne politike.

- Kad usporedite cijelu RH, Srbi su izgubili gotovo jednu trećinu stanovništva. Neka se Pupovac i predstavnici SDSS-a zapitaju zašto je došlo do pada Srba i što su oni učinili za svoju zajednicu s obzirom da već sedmu godinu obnašaju vlast u RH. Kao što je Plenković odgovoran za pad stanovništva na razini države u zadnjih 10 godina, tako je i Pupovac kao vršitelj vlasti odgovoran za pad broja stanovnika svoje zajednice za čak jednu trećinu - rekao je. 

Vesna Vučemilović, inače nezavisna zastupnica koja djeluje kroz Klub Suverenista, ističe kako su problemi možda proizašli iz toga što smo prvi puta imali online popisivanje.

- Digitalna pismenost nije nam baš na visokim razinama - rekla je pa naglasila da je važniji podatak od toga koliko ima katolika onaj o broju starijih od 65 godina.

- Mi imamo osam posto veći udio stanovnika starijih od 65 godina i više. To je podatak koji je nama, za naše strategije, za gospodarstvo, sve ekonomske politike izuzetno važan. Pokazuje i strukturu radnih mjesta i zanimanja i obrazovni proces i sve ostalo. Vi kad imate u 10 godina povećanje udjela starijih od 65 za osam posto, to je ogroman udar za cijelo gospodarstvo i pitanje je kako ćemo mi uopće financirati njihove mirovine već sada, a kamoli u nekom budućem razdoblju. To je pitanje kojem trebamo posvetiti puno veću pozornost - rekla je. 

Što se tiče samog Popisa stanovništva, smatra da konačno moramo uvesti registar stanovništva.

- To već imaju gotovo sve države EU i onda te podatke imati svake godine. Temeljem ovog Popisa trebamo postaviti pitanje zašto imamo 3,6 milijuna birača, kakav je to registar birača. Znači 3,8 milijuna stanovnika, a 3,6 milijuna birača. To nema nigdje. Zašto imamo 200.000 zdravstvenih osiguranika više nego što je uopće stanovnika? Tko su ti ljudi, gdje su? Nama nijedan registar ne štima. To su pitanja. Pogledajte koliko trošimo na digitalizaciju koju onda rade cvjećarke, prijatelji, fotografi, a ne štimaju nam temeljne baze. A sad koliko ima katolika, to će vjerojatno ustanoviti Katolička crkva - rekla je istaknuvši kako je ona praktična vjernica te ide nedjeljom na misu i vidi crkve prazne.

-  Znam kakva je bila crkva u Našicama prije 10 i pet godina i sada. Imali smo i dvije godine korone kada je jedino bilo zabranjeno ići u crkvu i to je ostalo traga. Danas imate djecu koja uđu u crkvu i ne znaju da moraju u svetu vodu staviti ruku i prekrižiti se. A i pitanje vjeronauka u školama je isto pitanje koje bi konačno trebalo otvoriti, što djeca rade, što uče na tom vjeronauku i je li to baš najprikladniji način. Ja sam i katolkinja i vjernica, ali mislim da vjeronauku nije mjesto u školama - poručila je.