Kad najavi svoj ulazak u borbi za premijera Zoran Milanović to čini uz riječi "Došlo je vrijeme da se konji sedlaju", a to je stara izreka iz njegova, sinjskoga kraja. Milanovići su iz Glavica kod Sinja porijeklom no tamo su, vidi vraga, na vlasti Plenkovićevi ljudi i vijećem mjesnoga odbora predsjedava lokalni HDZ-ovac Ivan Maras. Na popisu stanovništva 2021. godine, Glavice su imale 3.597 stanovnika.
POGLEDAJTE VIDEO:
Sinjsko selo Glavice od alkarskoga grada udaljeno je dva kilometra, a iznjedrilo je mnoge političare. Tako su se u Glavicama rodila braća Vlado i Marko Veselica.
Zašto Milanović obožava konje?
Kako je pisao 24express, Milanovića još dok je bio klinac u Glavicama su doživljavali kao ozbiljnog samotnjaka, introverta i intelektualca. A riječi mještana su i objašnjenje slogana s kojim je Milanović krenuo na sve ili ništa. "Došlo je vrijeme da se konji sedlaju".
- Zoran je kao dječak u Glavicama provodio svako ljeto, a ćaća mu Stipe je znao govoriti ljudima ovdje da navečer ne viču jer će mu probuditi Zorana. Bio je živo dijete i obožavao konje. Jednom se bio i izgubio, a našli smo ga kako hrani konje - ispričala je tad strina Zorana Milanovića za 24express.
- A šta ću vam reći. Ovdi vam se više priča o kupusu i krumpiru nego o Zoranu Milanoviću - rekla je za express mještanka Glavica Donjih, toga sela dva kilometra udaljenog od Sinja, zaista nadaleko poznatog po kvalitetnom kupusu i drugom povrću.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokojni otac Stipe, koji je preminuo 2019. godine, Glavice je napustio kao mladić zbog studija. Obitelj Zorana Milanovića podrijetlom je inače iz zapadne Bosne. Milanovići su na područje Sinjske krajine došli u velikoj seobi koju su ramski franjevci predvodili još 1687. godine. Njegov djed doselio se u Sinj iz Livna. Iz BiH je podrijetlom i Milanovićeva supruga, liječnica Sanja Musić-Milanović. Naime, i njezina obitelj Musić hercegovačkog je podrijetla.
"Milanoviću je bura pročistila kosti, nije on naš pravi dinarski čovik"
Zoranov djed Ante Milanović pamti se kao jedan od heroja jer je prvi organizirao pomoć partizanima. U selu je ostao poznat kao velik dobročinitelj, pa je tako i dobio nadimak Kršćan.
- Mi kad nemamo šta ist, mi načmemo pršut. I takvi smo. Ljudi ovdi vole častit, drže se jedni drugih. On će proći gradom, a neće stati i proćakulat s babama na pijaci. On je obrazovan i sve, ali nije njemu bura s Dinare pročistila kosti, nije on naš pravi dinarski čovik, a niti da bi to malo odglumija kada dođe. On se svoga kraja odreka. Njegova najčvršća poveznica s ovim svitom je Ante Kotromanović, on je tu iz Potravlja. Rijetko Zoran dolazi. Zadnji put vidili smo ga na jednom piru, čudan je on, neobičan lik, malo se bahato drži. Ljudi vam ovdi to ne vole, a iako možda to i misle, simpatizeri SDP-a vam to neće reći - rekli su nam tad oni mještani Cetinske krajine neskloni Milanoviću.
POGLEDAJTE VIDEO:
Stipe Milanović kao student u Zagrebu bio je predsjednik Kluba sinjskih studenta. Godine 1963/64. bio je u Sarajevu u školi rezervnih oficira, s Božom Jusupom, dugogodišnjim šefom Tankerkomerca iz Zadra koji je preminuo 2020. Kako je Miko Tripalo postao šef zagrebačkog ogranka Partije 1964., Milanović je nakratko bio šef njegova kabineta.
Poslije je postao tajnik Komisije za privredu u Gradskoj konferenciji SK. Nakon 1971. Stipe Milanović, zbog bliskosti s Tripalom i braćom Veselica, nije, kako tvrdi, mogao politički napredovati. Stoga je magistrirao na ekonomiji 1975. Bio je direktor Prvog računalnog centra, direktor zagrebačkog Centra za ekonomski razvoj (CER), a poslije 1984., kad je podnio ostavku i napustio SK, u CER-u je bio voditelj sektora za dugoročni razvoj Zagreba.