Zbirka je tematski i kronološki vezana. Na početku se nalaze odore tadašnjeg Republičkog sekretarijata za unutrašnje poslove socijalističke RH, koji kasnije prelaze u MUP. Potom se pojavljuju prve policijske odore, pojašnjava nam profesor geografije, Bjelovarčanin Marin Sabolović (28).

Ovaj doktorant povijesti i geografije na zadarskom sveučilištu može se pohvaliti da, vjerojatno jedini u Hrvatskoj, ima vlastiti muzej, odnosno stalni postav Domovinskog rata.

Registrirana u ministarstvu

Zbirka sadrži službene odore i oznake hrvatskih oružanih formacija. U zbirci se nalazi više inačica prvih odora prije odlaska na Međunarodno vojno hodočašće u Lurd. Povod izradi službenih odora bio je odlazak na hodočašće jer do tada su postojale samo ratne odore.

- U suradnji s tajništvom Međunarodnog hodočašća u Lurdu dobili smo oznake iz tog vremena. Oni su doista bili zadovoljni što se organizira jedan takav muzej – govori nam Sabolović, koji se s tom tematikom ozbiljnije počeo baviti od svoje 18. godine, kao bjelovarski gimnazijalac.

Zbirka je pri registraciji u Ministarstvu kulture RH. U katalogu koji je neophodan za registraciju navedeno je 400 predmeta, među kojima i odora generala Velibora Kikereca, ratnog pomoćnika ministra obrane.

- Uz službenu i svečanu, posjedujemo i ratnu odoru koju je nosio u Hrvatskoj Kostajnici 1991. godine. To je raritet jer su samo dvije kape te 1991. godine napravljene. Jedna za predsjednika Tuđmana, a druga za generala Kikereca. Njih je izradila modna kuća Cahun iz Zagreba, koja je poznata po izradi šešira. Tamo je provjereno da su izradili samo dvije kape. Zbirka se sastoji od 30 službenih odora MUP-a i Ministarstva obrane Republike Hrvatske. Osim odora, zbirku upotpunjuje i više od 50 kapa telerica (poznatije kao tvrde kape). Tu su povijesne kape generala, ali i časnika, koje se od dočasničkih kapa razlikuju po motivima izvezenima na sjenilu.

Čuva i originalne karte JNA

U Muzeju koji se trenutačno nalazi u podrumskim prostorijama HSP-a nalazi se i karta “Bilogora ‘91.“, koja je zaplijenjena u bjelovarskoj vojarni, a na kojoj je napravljen plan izvlačenja JNA iz vojarne. Karta ima originalne potpise generala Jevrema Cokića, zapovjednika 32. korpusa, i pukovnika Rajko Kovačevića, 265. motorizirane brigade stacionirane u Bjelovaru, koja je vojno poražena 29. rujna 1991. godine. Uz kartu koja je trebala “skrojiti” sudbinu Bjelovara, ali je, nasreću, osujećena, nalaze se i epolete pokojnog pukovnika Kovačevića, koji je poginuo u svojoj suludoj ideji da uništi Bjelovar.
Napisao je i knjigu o odoroslovlju hrvatskih oružanih formacija.