Suci Vrhovnog suda u utorak će nastaviti raspravljati i moguće donijeti odluku o tome imaju li građani koji su konvertirali svoje kredite u "švicarcima" pravo na obeštećenje. Odluku s velikom strepnjom čeka oko 55 tisuća obitelji u Hrvatskoj. Ako presuda bude onakva kakvoj se ti građani nadaju, 90 posto banaka će na ime obeštećenja morati isplatiti, procjenjuje se, između 20 i 25 milijardi kuna. Mnogobrojne ranije presude vodile su do takvog ishoda.
Kako naglašavaju iz udruge Franak, konvertirana glavnica u eurima veća je od glavnice po početnom otplatnom planu u kunama, a potrošači konverzijom nisu dobili preplaćene iznose kamata i tečaja, kao ni zatezne kamate.
Vrijeme je da se tu trakavicu napokon okonča i da se potrošačima dosudi puna restitucija, kaže Goran Aleksić, koordinator ekonomsko-pravnog tima udruge Franak, odgovarajući na pitanje što očekuje od današnje sjednice Vrhovnog suda. Na čelu suda danas je Radovan Dobronić, 2013. sudac Trgovačkog suda u Zagrebu, koji je tad donio prvu, povijesnu presudu u korist dužnika u francima. U kolektivnoj je tužbi presudio protiv svih osam tuženih banaka jer su u periodu od 2003. do 2008. ugovarale nepoštenu, zbog toga ništetnu ugovornu odredbu o valutnoj klauzuli i o promjeni kamatne stope.
Pet godina kasnije Dobronićevu je presudu potvrdio i Visoki trgovački sud, odbivši žalbe tuženih banaka, a krajem 2019. je Vrhovni sud tu odbijenicu potvrdio. I Ustavni je sud prošle godine odbacio tužbu banaka. Zadnje u nizu, Europski sud za ljudska prava je na početku prosinca također odbacio sve tužbe banaka protiv Hrvatske, što bi, smatraju u udruzi Franak, trebao biti vjetar u leđa odluci Vrhovnog suda. On bi trebao odlučiti o pravu potrošača s konvertiranim kreditima na obeštećenje i o ništetnosti cijelih ugovora. Potrošači se nisu odrekli svojih potraživanja niti je bankama bilo dopušteno da konverziju uvjetuju odricanjem potrošača od njihovih prava, napominju u udruzi Franak.
Ne mogu zamisliti drukčiju presudu Vrhovnog suda osim one o obeštećenju jer su u ovom slučaju pravo i pravda potpuno izjednačeni, kaže Aleksić. Dužnici će imati pravo od 40 do 80 posto iznosa realiziranog kredita dobiti natrag. Ako je riječ o, primjerice, milijun kuna, to je između 400 i 800 tisuća kuna, ili ako je u pitanju sto tisuća kuna realiziranog kredita, vratiti im treba od 40 do 80 tisuća, navodi Aleksić.
Odgovarajući na pitanje što očekuju od sjednice Vrhovnog suda na kojoj će biti govora o obeštećenju, iz Hrvatske udruge banaka odgovaraju kako, "uzimajući u obzir da sudovi u Republici Hrvatskoj štite Ustavom i zakonima utvrđeni pravni poredak Republike Hrvatske, očekuju pravno shvaćanje u vezi pravnih učinaka Sporazuma o konverziji, koje će biti u skladu s već iznesenim stavovima istog suda u Oglednom postupku i ciljevima donesenog zakonskog rješenja koje je uredilo konverziju.“
Udruga Franak je sa svog okupljanja uoči sjednice Vrhovnog suda poručila kako je u svim dosadašnjim sudskim vještačenjima utvrđeno da su konvertirane glavnice deset, do 15 posto više u odnosu na početni otplatni plan te da dužnici plaćaju 40 do 50 posto više anuitete. Nadaju se da će Vrhovni sud do kraja godine odlučiti o ništetnosti cijelih ugovora s ništetnom valutnom klauzulom u 'švicarcima' i ništetnom promjenjivom kamatnom stopom.
Vrhovni sud su pozvali da u utorak "budu pravnici, suci i moralni pobjednici".
- U suprotnom, omogućit će lopovima da zadrže oko tri milijarde eura preplaćenih iznosa i zateznih kamata koji tim lopovima ne pripadaju, koje su ti lopovi perfidnom pljačkom putem nepoštenih ugovora oteli od 55.000 hrvatskih obitelji, poručeno je iz udruge.