Vrhovni sud odbio je žalbu Uskoka i potvrdio odluku zagrebačkog Županijskog suda kojom je Georg Gavrilović zbog zastare u srpnju 2019. nepravomoćno oslobođen optužbi za ratno profiterstvo.

Najviši sud je, ne navodeći Gavrilovićev identitet, izvijestio kako je donio odluku na temelju izraženog pravnog shvaćanja u odluci Ustavnog suda koje ima načelno značenje i prelazi okvire pojedinačnog slučaja.

Odnosno, kako tvrde, obzirom da je u konkretnom slučaju do stupanja na snagu izmjene Ustava (16. lipnja 2010.) nastupila zastara kaznenog progona okrivljenog, a predstavlja zakonsku smetnju za daljnje vođenje postupka'.

BIVŠI NAČELNIK OPĆINE SEGET Vinko Zulim pušten iz istražnog zatvora, ispitani su svi svjedoci

Vrhovni sud ističe kako prema tom stavu, u slučaju nastupa zastare za kazneno djelo na dan stupanja na snagu izmjene Ustava, nema pravne mogućnosti kaznenog progona za kazneno djelo ratnog profiterstva.

Uskok se u žalbi, iznesenoj na javnoj sjednici tog suda početkom prošlog listopada, pozvao na ustavne promjene i Zakon o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije, koji je donesen 2011. upravo zato da privatizacijski kriminal iz 90-ih ne prođe nekažnjeno.

Tužiteljstvo je isticalo kako je smisao promjene Ustava iz lipnja 2010. bio u retroaktivnoj primjeni nezastarijevanja kaznenih djela ratnog profiterstva i onih iz procesa pretvorbe i privatizacije, kao i da je riječ o teškim kaznenim djelima za koja je opravdano uskratiti primjenu instituta zastare, osobito kada se ima na umu vrijeme i okolnosti počinjenja tih djela, a i njima prouzročene posljedice.

Gavrilović od početka negirao krivnju

U žalbi tužiteljstva navodilo se kako se potvrda takvom razmišljanju nalazila i u ovom predmetu, budući da je krunski svjedok tek 22 godine od inkriminiranog događaja iznio svoja saznanja.

PLJAČKA INE Uskok je ispitao sve svjedoke pa će sudac Damira Škugora pustiti iz pritvora u Remetincu

Uskok je Gavrilovića optužio da je u jeku Domovinskog rata, uz pomoć tadašnjeg ministra financija Joze Martinovića, s dva milijuna tadašnjih njemačkih maraka namijenjenih obrani Hrvatske kupio pet tvrtki iz sustava Mesne industrije Gavrilović.

Pred sudskim vijećem Županijskog suda negirao je krivnju za zlouporabu položaja i ovlasti, za koju ga je Uskok teretio po odredbama Zakona o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije, s obzirom da se navodna zlouporaba dogodila od 11. studenoga 1991. do kraja listopada 1992. godine.

MULJANJE S POREZIMA Karamarko priznala krivnju: Osudili je na 10 mjeseci uvjetno, oduzet će joj 160 000 kuna

Optužnica je teretila Gavrilovića, koji je austrijski državljanin, da je za vrijeme rata i stanja opasnosti za održivost hrvatskog teritorijalnog integriteta i suvereniteta, iskoristio ratne okolnosti i otežan rad državnih tijela pri nabavi oružja i opreme za potrebe obrane s ciljem da sebi pribavi znatnu nepripadnu materijalnu korist.

To je, tvrde u Uskoku, učinio kroz stjecanje više tvrtki u stečaju koje su knjigovodstveno procijenjene na gotovo 68 milijuna njemačkih maraka.